Uprkos tome što je za sada „marginalizirana“ planom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Palestinska uprava očekuje da će igrati glavnu ulogu u Gazi u poslijeratnoj fazi.
Budućnost upravljanja Gazom došla je u fokus s primirjem koje bi trebalo stupiti na snagu u četvrtak, što predstavlja prvi korak u Trumpovom pokušaju da okonča dvogodišnji rat.
Sljedeća faza sporazuma mora se pozabaviti osjetljivim pitanjima, uključujući zahtjeve za razoružavanje Hamasa i okončanje njegove vladavine u palestinskoj enklavi, iz koje je 7. oktobra 2023. godine pokrenut napad na Izrael koji je izazvao rat.
Hamas je preuzeo kontrolu nad Gazom 2007. godine. Trumpov prijedlog predviđa da poslijeratnom Gazom upravlja odbor palestinskih tehnokrata pod međunarodnim nadzorom, uz zahtjev da Palestinska uprava provede reforme prije nego što preuzme kontrolu.
Dok je Palestinska uprava pozdravila Trumpove napore, njeni zvaničnici su privatno izrazili razočarenje. Alternativni plan, koji su izradile Saudijska Arabija i Francuska, potvrđuje vodeću ulogu Palestinske uprave u Gazi.
Predsjednik Mahmoud Abbas već je izjavio svoju posvećenost borbi protiv korupcije, održavanju izbora i drugim reformama koje zahtijevaju zapadne zemlje, što je posljednjih sedmica pomoglo da se neke od njih uvjere da priznaju Palestinu.
Uključenost vlasti
Tri visoka palestinska zvaničnika izjavila su da i dalje očekuju da će Palestinska uprava ostati duboko uključena u Gazu. Ukazali su na ulogu koju je imala na toj teritoriji otkako je Hamas preuzeo kontrolu, isplaćujući plate desetinama hiljada državnih službenika i nadgledajući osnovne usluge, uključujući obrazovanje i snabdijevanje električnom energijom.
„Već smo tamo“, rekao je premijer Mohammed Mustafa za Reuters. Abbas je prošle godine imenovao Mustafu (71) u sklopu restrukturiranja vlasti, nakon što je tadašnji američki predsjednik Joe Biden jasno stavio do znanja da želi da reformisana Palestinska uprava preuzme vlast u Gazi nakon rata.
Mustafa je istakao: „Imati privremene međunarodne aranžmane za pomoć i praćenje stvari je jedno, ali upravljati i obavljati stvari je nešto sasvim drugo.“
Trojica zvaničnika su navela međunarodni ugled Palestinske uprave kao predstavničkog tijela Palestinaca i podršku arapskih država koje žele ponovo ujediniti Gazu i Zapadnu obalu u pokušaju da sačuvaju nade za uspostavljanje palestinske države.
Prema Mustafinim riječima, mnoge zemlje, uključujući arapske države, vjeruju da bi Palestinska uprava trebala biti „odgovorna za Gazu, prvenstveno zato što znaju da je to jedini praktičan način da se stvari obave“.
Glasnogovornik izraelskog premijera Benjamina Netanyahua nije odgovorio na zahtjev za komentar. Američki State Department također nije odmah odgovorio na pitanja Reutersa.
Turske bespilotne letjelice šalju poruku mira u Gazi
Planovi za Pojas Gaze
Mustafa kaže da su međunarodni planovi za upravljanje Gazom još uvijek u povojima, iako američki plan pokriva osnovne konture. Međunarodni sastanak u Parizu u četvrtak trebao bi biti fokusiran na poslijeratnu fazu u Gazi.
Mustafa, bivši službenik Svjetske banke koji je upravljao palestinskim suverenim fondom i smatra se bliskim Abbasu, izrađuje planove obnove otkako je preuzeo dužnost prije 18 mjeseci.
Najavio je da će datum konferencije o obnovi biti određen mjesec dana nakon prekida vatre. Prema ažuriranim procjenama Svjetske banke, troškovi obnove Gaze mogli bi dostići 80 milijardi dolara, u odnosu na 53 milijarde dolara iz oktobra prošle godine.
Svjetska banka navodi da je taj iznos jednak četiri puta većem ukupnom BDP-u Zapadne obale i Pojasa Gaze u 2022. godini.
Arapske zemlje, uključujući Egipat, Jordan i Katar, podržale su saudijsko-francuski plan, koji predviđa formiranje prelaznog administrativnog odbora „pod okriljem“ Palestinske uprave, kao i raspoređivanje međunarodne stabilizacijske misije na poziv Palestinske uprave.
Sumnje u implementaciju
Ali Ghaith al-Omari, viši saradnik Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku, koji je ranije služio u Palestinskoj upravi, sumnja da će PA imati značajnu ulogu u prvoj fazi Trumpovog plana.
Prema njegovim riječima, arapske zemlje bi mogle koordinirati s Palestinskom upravom imenovanja u palestinski tehnokratski odbor koji bi upravljao Gazom prema američkom planu, ali bez davanja prava veta za blokiranje imenovanja.
„Pominjanje Palestinske uprave, iako se može činiti nejasnim, daje joj određeni status i pojačava ideju da su Gaza i Zapadna obala jedna cjelina, što su Arapi i željeli“, dodao je al-Omari.
Nakon što je Palestinska uprava osnovana 1994. godine, Palestinci su se nadali da će to biti korak ka uspostavljanju države na Zapadnoj obali, u Gazi i Istočnom Jerusalemu. No, taj cilj postaje sve udaljeniji s obzirom na kontinuiranu izgradnju izraelskih naselja i isključivanje palestinske nezavisnosti.
Trumpov plan predviđa raspoređivanje privremene međunarodne stabilizacijske misije radi obuke i podrške palestinskim policijskim snagama, uz konsultacije s Jordanom i Egiptom.
Mustafa je istakao da je Palestinska uprava već nominovala oko 5.500 Palestinaca da se pridruže novim policijskim snagama za Gazu, koje obučava Egipat, te postavio cilj da se obuči najmanje 10.000 pojedinaca.
Sabri Saidam, iz Abbasovog pokreta Fatah, rekao je za Reuters da Izrael ne želi povratak Palestinske uprave u Gazu kako bi održao podjelu između dvije palestinske teritorije. Dodao je da arapske zemlje podržavaju prisustvo Palestinske uprave u Gazi, ističući da su odnosi s arapskim državama „bolji nego ikad“.
Atmosfera posrednika: Radost i razmjena čestitki nakon postizanja sporazuma o Gazi (fotografije)
Reforma i kritike
Zvaničnici Hamasa izrazili su podršku ulozi Palestinske uprave, navodeći da bi ona trebala biti „autoritet“ za novi tehnokratski odbor koji je spreman predati joj vlast, smatrajući to poželjnijim od stranog nadzora.
Trumpov plan predviđa da bivši britanski premijer Tony Blair bude dio međunarodnog nadzornog tijela, što je izazvalo snažne kritike Palestinaca.
Neuspjeh u osiguravanju uspostavljanja palestinske države dodatno je umanjio ugled Palestinske uprave među narodom. Mnogi Palestinci smatraju vlast korumpiranom, a ankete pokazuju da Abbas, koji ima 89 godina, uživa vrlo nizak rejting. Posljednji put Palestinska uprava je održala izbore 2006. godine.
Netanyahu se snažno protivi povratku Palestinske uprave u Gazu, iznoseći optužbe protiv nje, uključujući i podsticanje. U govoru u Ujedinjenim nacijama 26. septembra, tvrdio je da palestinski udžbenici uče djecu da „mrze Jevreje i uništavaju jevrejsku državu“.
Trumpov plan poziva Palestinsku upravu da dovrši reforme navedene u njegovom mirovnom planu iz 2020. godine. U njemu se Palestinska uprava opisuje kao korumpirana institucija koja potiče „kulturu huškanja“ u medijima i školama koje kontrolira, te se traži da palestinski lideri priznaju Izrael kao „jevrejsku državu“.
Washington također nastoji okončati isplate Palestinske uprave porodicama Palestinaca koje je Izrael ubio ili zatvorio, praksu koju kritičari nazivaju „plaćanjem za ubistvo“.
Palestinska uprava tvrdi da je postigla značajan napredak, ukidanjem zakona koji reguliše te isplate i obećavajući reformu školskih programa u skladu sa standardima Ujedinjenih nacija.
Međutim, Abbas je odbacio mogućnost priznavanja Izraela kao jevrejske države, podsjećajući da je Palestinska oslobodilačka organizacija, čiji je on predsjednik, priznala Izrael još 1993. godine, te da 21% izraelskog stanovništva čine Arapi.
Mustafa je zaključio da je Palestinska uprava postigla „vrlo dobar napredak“ u institucionalnim reformama. „Ne želimo da Izrael ovo iskoristi kao izgovor da ne krene naprijed sa državnošću, reintegracijom i rekonstrukcijom Gaze“, poručio je.
