Pitanje budućnosti Pojasa Gaze ulazi u novu, neizvjesnu fazu nakon što je Izrael napravio važan politički korak prema mogućem raspoređivanju međunarodnih sigurnosnih snaga na palestinskoj teritoriji.
Odluka izraelskog sigurnosnog kabineta otvara prostor za realizaciju američkog plana koji bi, prema zamisli Washingtona, trebao donijeti prekid dugotrajnog sukoba, uspostaviti novu administraciju u Gazi i pokrenuti proces obnove razorene enklave.
Iako odluka ne znači da će međunarodni kontingenti odmah stići na teren, ona predstavlja jedan od rijetkih konkretnih pomaka nakon mjeseci političkog zastoja. Sada se pažnja prebacuje na pitanje ko će učestvovati u misiji, kakve će ovlasti imati strane snage i hoće li ih lokalni akteri prihvatiti.
Prema dostupnim informacijama, prva faza misije predviđa dolazak ograničenog broja pripadnika međunarodnih snaga iz država koje Izrael smatra pouzdanim partnerima. Među zemljama koje se spominju nalaze se Uganda i Maroko, dok bi broj početnog kontingenta trebao biti oko 200 ljudi.
Njihova uloga, prema američkom konceptu, ne bi bila klasična vojna okupacija, već osiguravanje stabilnosti, nadzor sigurnosnih pitanja i stvaranje uslova za prelazak vlasti na palestinsku civilnu strukturu.
Borba za kontrolu nad budućnošću Gaze
Najveći izazov ostaje pitanje ko će upravljati Gazom nakon rata. Washington zagovara model u kojem bi enklavom upravljala palestinska tehnokratska administracija, uz podršku međunarodne zajednice.
Međutim, taj plan nailazi na brojne prepreke. Hamas odbija zahtjeve za razoružavanje i protivi se međunarodnom nadzoru, dok unutar palestinskog političkog prostora ne postoji potpuni dogovor o tome ko bi mogao preuzeti odgovornost za upravljanje Gazom.
Istovremeno, Izrael insistira da sigurnosni aspekt mora ostati pod strogom kontrolom i da se ne može dozvoliti povratak struktura koje bi mogle predstavljati prijetnju njegovoj sigurnosti.
Upravo zbog toga buduća međunarodna misija neće biti samo sigurnosni projekt, već i veliki politički eksperiment čiji uspjeh zavisi od odnosa Izraela, Palestinaca, arapskih država i velikih sila.
Trump želi pokazati diplomatski proboj
Za administraciju Donalda Trumpa realizacija ovog plana predstavlja mnogo više od pokušaja stabilizacije Gaze. Washington želi pokazati da može nametnuti novi diplomatski okvir na Bliskom istoku i postići ono što prethodni pokušaji nisu uspjeli.
Trumpov plan predviđa kombinaciju sigurnosnih garancija, humanitarne pomoći, obnove infrastrukture i stvaranja nove političke strukture u Gazi.
Međutim, između političkog dogovora i njegove provedbe nalazi se niz otvorenih pitanja. Nije jasno koliko bi dugo međunarodne snage ostale na terenu, ko bi ih finansirao i kakav bi bio njihov odnos prema izraelskim i palestinskim institucijama.
Gaza između obnove i novih podjela
Rat je ostavio ogromna razaranja, a veliki dio stanovništva suočen je s gubitkom domova, infrastrukture i osnovnih uslova za život. Svaka buduća administracija u Gazi morat će se suočiti s ogromnim zadatkom obnove.
Međunarodni planovi predviđaju formiranje posebnih humanitarnih zona i povećanje pomoći stanovništvu, ali stručnjaci upozoravaju da obnova neće biti moguća bez dugoročnog političkog rješenja.
Bez dogovora o sigurnosti, upravljanju i političkoj budućnosti Gaze, postoji opasnost da privremene mjere postanu samo nova faza dugotrajnog konflikta.
Ključni test za sve aktere
Izraelsko odobrenje međunarodne misije predstavlja važan signal, ali pravi izazovi tek dolaze. U narednim sedmicama bit će poznato hoće li zemlje koje su pozvane za učešće zaista poslati svoje pripadnike i kakav će biti odgovor palestinskih grupa.
Ako plan bude proveden, Gaza bi mogla ući u potpuno novu političku fazu. Ako propadne, mogao bi postati još jedan neuspjeli pokušaj međunarodne zajednice da pronađe izlaz iz jednog od najtežih sukoba savremenog doba.
U ovom trenutku jedno je sigurno – odluka Izraela otvorila je novu rundu diplomatske borbe za budućnost Gaze, a ishod će zavisiti od toga mogu li suprotstavljene strane pronaći minimum zajedničkog interesa nakon godina sukoba.
