U Sanskom Mostu je danas upriličena svečana promocija 71. generacije maturanata Gimnazije, ali ovogodišnja svečanost imala je i gorku notu – diplome je primilo svega 15 učenika.
Iako je prosječna ocjena generacije solidnih 4,0, a za učenicu generacije proglašena Iman Omić, broj maturanata koji staju pred životne prekretnice sve više otkriva dublji problem s kojim se suočava Bosna i Hercegovina – dramatičan pad broja mladih u obrazovnom sistemu.
Statistički podaci potvrđuju zabrinutost. Prema najnovijim informacijama Agencije za statistiku BiH, broj učenika i studenata u svim segmentima obrazovanja opada iz godine u godinu. U akademskoj 2024/2025. godini na visoko obrazovanje upisano je ukupno 70.646 studenata, od čega 21.604 brucoša. To je čak 5.000 studenata manje nego prethodne godine, dok je u odnosu na 2019. broj opao za skoro 13.000.
Sličan obrazac vidi se i u srednjim školama. U školskoj 2023/2024. godini BiH je imala 108.057 srednjoškolaca, dok ih je četiri godine ranije bilo 112.796.
Broj od samo 15 maturanata u jednoj generaciji u gimnaziji, koja je nekada okupljala pune razrede, sada postaje sve učestalija pojava u manjim sredinama širom zemlje. I nije riječ samo o demografiji – ovo su posljedice kombinovanog uticaja pada nataliteta, migracija i nepovoljnih ekonomskih prilika.
Posebno je poražavajući podatak da BiH posljednji put bilježi pozitivan prirodni priraštaj još davne 2008. godine. Od tada broj novorođenih pada, dok sve više mladih ljudi napušta zemlju u potrazi za boljom budućnošću.
Ovi trendovi imaju dalekosežne posljedice. Sve manje djece u školama znači zatvaranje odjeljenja, smanjenje broja nastavnika i sve tiša školska dvorišta. Manjak učenika ne pogađa samo obrazovni sistem – on oslabljuje zajednice, prazni gradove i prijeti ukupnom razvoju zemlje.
Bez hitnih mjera za zaustavljanje demografskog pada i odlaska mladih, BiH se suočava sa budućnošću u kojoj će ovakve slike – maturantske svečanosti sa jedva punim razredom – postati pravilo, a ne izuzetak.
