Na današnji dan, 7. marta 2003. godine, u 55. godini života preminuo je legendarni general Mehmed Alagić, jedan od najznačajnijih vojnih komandanata Armija Republike Bosne i Hercegovine. Čovjek koji je predvodio neke od najvažnijih operacija u odbrani države i koji je oslobađanjem Vlašića upisao svoje ime zlatnim slovima u historiju Bosne i Hercegovine, ali i čovjek kojem se država za života nikada nije znala dostojno odužiti.
General Alagić ostao je simbol vojne hrabrosti, odlučnosti i strategije, ali i simbol jedne gorke istine – da su mnogi heroji rata nakon mira doživjeli poniženja, političke progone i nepravdu.
Put od JNA do komandanta slavnog Sedmog korpusa
Mehmed Alagić rođen je 8. jula 1947. godine u Sanski Most. Vojnu karijeru započeo je u Jugoslovenska narodna armija gdje je dogurao do čina potpukovnika.
JNA je napustio 27. februara 1991. godine, u vrijeme kada se Jugoslavija već raspadala, a ratne oluje polako zahvatale region. Nakon početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, Alagić se odmah stavlja na raspolaganje odbrani zemlje.
U ratnim godinama bio je jedan od ključnih komandanata Armije BiH. Najprije je bio dio 17. krajiška brigada, zatim komandant Operativne grupe Bosanska Krajina, a potom i komandant 3. korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Na njegovu inicijativu formiran je 7. korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine, elitna vojna formacija koja će kasnije odigrati ključnu ulogu u oslobađanju velikog dijela srednje Bosne. Alagić je odmah preuzeo komandu nad novim korpusom i pretvorio ga u jednu od najsposobnijih operativnih snaga Armije BiH.
Oslobađanje Vlašića – vojni podvig koji je promijenio tok rata
Jedan od najvećih vojnih podviga Armije Republike Bosne i Hercegovine desio se 23. marta 1995. godine kada je u operaciji Operacija Domet 1 oslobođen najviši vrh planine Vlašić.
Ta operacija smatrana je gotovo nemogućom. Izvedena je u ekstremnim zimskim uslovima, kroz snijeg, led i nepristupačan teren, ali je zahvaljujući smjelom planu i odlučnosti vojnika Sedmog korpusa završila spektakularnom pobjedom.
Vojni analitičari često ističu da je riječ o jednoj od najhrabrijih planinskih operacija u savremenom ratovanju – podvigu dostojnom vojnih stratega kakvi su bili Hannibal, Julius Caesar i Napoleon Bonaparte.
Nakon oslobođenja Vlašića, general Alagić je zapisao:
„Naši borci i starješine pokazali su na tom bojištu vrhunsku ratnu vještinu, ali i lukavstvo. Zbog toga su sve naše aktivnosti na Vlašiću bile iznenađujuće za agresora, jer smo ga tukli na onim mjestima gdje se najmanje nadao da će biti tučen.“
Pobjeda na Vlašiću imala je ogroman značaj – podigla je moral stanovništva i pokazala da Armija BiH može izvoditi složene i strateški važne operacije.
Put oslobađanja: Kupres, Donji Vakuf i Sanski Most
Jedinice Sedmog korpusa kasnije su učestvovale u oslobađanju više gradova, uključujući Kupres, Donji Vakuf i njegov rodni Sanski Most.
U historiji je ostalo zapamćeno i njegovo obraćanje tokom operacija u Donjem Vakufu:
„Da obavijestim sve gledaoce i slušaoce da jedinice Sedmog korpusa ulaze u Donji Vakuf… Pozivam pripadnike srpske vojske da sačuvaju živote i vojnički korektno predaju oružje, jer će se s njima postupati krajnje korektno i ljudski.“
Ta izjava često se navodi kao primjer njegove vojničke discipline i insistiranja na humanom odnosu prema zarobljenicima.
Od ratnog heroja do političke smjene
Nakon završetka rata, Alagić je penzionisan i izabran za načelnika Sanski Most. Međutim, njegova politička karijera završena je naglo.
U julu 1999. godine smijenio ga je tadašnji visoki predstavnik Carlos Westendorp.
Westendorp je tada izgovorio rečenicu koja je izazvala brojne polemike:
„Nije problem načelnik Alagić, nego general Alagić.“
Ta izjava mnogima je bila potvrda da je ratni komandant postao politički problem međunarodne administracije.
Hapšenje koje je potreslo Bosnu i Hercegovinu
Iako je bio spreman da se dobrovoljno javi Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, Alagić je 2. augusta uhapšen uz scenarij koji je šokirao javnost – s čarapom na glavi i lisicama na rukama.
„Umrijet ću zbog ove čarape na glavi i lisica na rukama, neću zbog haške optužnice“, kazao je tada.
Nakon što je pušten iz Haga da se brani sa slobode, tadašnjoj glavnoj tužiteljici Carla Del Ponte poručio je:
„Gospođo, ovdje me više nikada nećete vidjeti.“
Nepune dvije godine kasnije, 7. marta 2003. godine, general Alagić je preminuo od zatajenja srca.
„Nije umro od srca nego od nepravde“
Dženazi generala u njegovim rodnim Fajtovci prisustvovalo je oko 20.000 ljudi.
Tada je prvi predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović izgovorio riječi koje su ostale duboko urezane u kolektivno pamćenje:
„General Alagić nije umro od srca, nego od nepravde.“
Spomenik na Vlašiću – simbol sjećanja
U znak sjećanja na njegovu ulogu u oslobađanju Vlašića, 2024. godine na ovoj planini otkriven je 17 metara visok spomenik u obliku ljiljana posvećen generalu Mehmedu Alagiću.
Spomenik stoji kao podsjetnik na čovjeka koji je u najtežim trenucima vodio svoje vojnike kroz snijeg, planine i ratne oluje – ali i kao podsjetnik na to koliko je Bosna i Hercegovina često zaboravljala one koji su je branili.
