Svijet se suočava s ozbiljnim poremećajima u snabdijevanju energijom, jer eskalacija sukoba na Bliskom istoku i zatvaranje Hormuškog moreuza prijete globalnoj ekonomiji. Ovaj uski prolaz, kroz koji prolazi oko 20% svjetske proizvodnje nafte, izazvao je već nagli rast cijena sirove nafte, koje su prešle 100 dolara po barelu, upozoravaju analitičari CNN-a.
Poskupljenje nafte ne pogađa samo gorivo. Ona je ključna sirovina za plastiku, hemikalije, transport i poljoprivredu, što znači da se efekti odražavaju na hranu, elektroniku, medicinske materijale i industrijske proizvode širom svijeta. Već sada se bilježe nestašice goriva, rast cijena hrane i poremećaji u proizvodnji.
U Aziji se situacija posebno osjeća: Južna Koreja apelira na smanjenje upotrebe predmeta za jednokratnu upotrebu, Tajvan pomaže proizvođačima koji ostaju bez plastike, dok Japan strahuje da nestašica medicinskih cijevi može ugroziti liječenje pacijenata s hroničnim zatajenjem bubrega. Malezijski proizvođači rukavica upozoravaju na poremećaje u globalnoj opskrbi medicinskih rukavica.
Eksperti ističu da poremećaji u snabdijevanju ne utiču samo na prehrambenu i medicinsku industriju. Naftni derivati su neophodni za proizvodnju ljepila, industrijskih maziva, boja i čišćenje, a rast cijena energenata stvara dodatni pritisak na inflaciju i ekonomski rast.
Međunarodna agencija za energiju upozorava da je ovo najveći poremećaj u globalnom snabdijevanju naftom u historiji. Dugotrajni prekidi mogli bi dovesti do globalne recesije, dodatnog rasta inflacije i ozbiljnih poremećaja u lancima snabdijevanja. Neke zemlje već razmatraju korištenje strateških rezervi nafte i alternativnih ruta, ali stručnjaci upozoravaju da to može ublažiti posljedice samo na kratko.
Ako se kriza produbi, svijet bi mogao doživjeti ekonomske posljedice slične onima iz naftnih šokova 1970-ih, što znači rast cijena, nestašice i dodatni pritisak na globalnu stabilnost.
