Tržište dostave u Bosni i Hercegovini doživljava neviđenu ekspanziju, a bitka između globalnog diva Glova i domaće firme Korpa sve više liči na sudar dva svijeta: jednog koji pumpa milijarde stranog kapitala uprkos kontinuiranim gubicima, i drugog koji, bez pompe i lažnog sjaja, gradi stabilan sistem koji funkcioniše u realnim uslovima bh. privrede.
Dok građani svakodnevno naručuju hranu jednim klikom, iza kulisa se vodi brutalna poslovna utakmica čiji rezultat ne određuju samo broj preuzetih narudžbi, već i – radna mjesta, dobit, porezi i budućnost domaće ekonomije.
Glovo – globalni predator u fazi spaljene zemlje
Glovo je španska startup kompanija osnovana 2015. u Barseloni, ali iza te startup etikete već godinama stoji korporativni mastodont – njemačka grupacija Delivery Hero, koja je 2022. postala većinski vlasnik firme. S neograničenim novčanim dotokom i strategijom agresivnog širenja, Glovo posluje po principu "osvoji sada, pa ćemo sutra misliti na pare".
U BiH su prošle godine ostvarili impresivan prihod od 7,75 miliona KM, ali istovremeno su zabilježili gubitak od 2,6 miliona KM. Gubitak prethodnih godina bio je još gori: 4,2 miliona KM 2022., pa 2,9 miliona KM 2023.. Ukratko – Glovo već tri godine posluje u minusu.
I dok se milioni gube bez trzaja, broj zaposlenih se srozava do apsurda. U 2022. godini imali su 20 zaposlenih, godinu kasnije 21, a 2024. – samo jednu jedinu osobu. Sve ostalo – algoritmi, podizvođači, kuriri na minimalcima i neizvjesnosti. Poslovni model zasnovan na niskim troškovima rada i ogromnim ulaganjem u tržišnu dominaciju očigledno funkcioniše, ali po cijenu – ljudi.
Korpa – domaći sistem koji funkcioniše unutar pravila realnosti S druge strane, bh. kompanija Korpa predstavlja pravi antipod. Nema milijarde iza leđa, nema jeftine radne snage iz algoritamskih robovlasničkih sistema, nema agresivnih reklama koje gutaju budžete. Ima, međutim, vlasnike iz BiH, poreze koji ostaju ovdje, gotovo 100 zaposlenih i – što je najvažnije – dobit.
U 2024. Korpa je ostvarila prihod od 7,32 miliona KM, što je tek nešto manje od Glova, ali ono što zaista pravi razliku jeste neto dobit – 22.325 KM. Godinu ranije dobit im je bila 1,47 miliona, a 2022. 215 hiljada KM. Za razliku od Glova koji gubi milione, Korpa posluje u plusu i zapošljava ljude. Ne algoritme. Ljude.
Ko stoji iza Korpe?
Dok Glovo predstavlja multinacionalni konglomerat bez lica, Korpa ima imena i prezimena: Adnan Budimlić, Emir Pilavdžić, Emir Granov i Meliha Hadžić. Budimlić i Pilavdžić su poznati kao vlasnici OLX-a, jedne od najposjećenijih domaćih platformi. Granov je, između ostalog, uključen i u niz građevinskih i ugostiteljskih projekata kroz firme poput Crni Vrh, The Place, Monti hotel, kao i modnu marku Granoff.
Drugim riječima, riječ je o ljudima koji već godinama grade biznise u BiH, zapošljavaju ljude i investiraju u domaću infrastrukturu. Njihove firme su – šta god mislili o pojedinačnim projektima – opipljive, vidljive i poreski registrirane u BiH.
Šta znači kupovati domaće u eri aplikacija?
Pitanje koje se sve češće nameće jeste – gdje završava vaš novac kada naručujete hranu preko Glova, a gdje kada naručujete putem Korpe? Da li podržavate hipercentralizirane sisteme koji usisavaju tržište, otimaju podatke i šalju novac van granica države, ili firme koje grade poslovne prostore, otvaraju radna mjesta i zarađuju u domaćoj valuti?
U vremenu kada se sve više govori o digitalnoj suverenosti, o podatkovnim rudnicima i digitalnim kolonijama, biranje lokalne platforme nije samo pitanje navike – već i političkog stava.
Ko je stvarni pobjednik?
Glovo možda ima više miliona, ali Korpa ima više ljudi, više dobiti i – više smisla. Jer tržišna bitka nije samo broj preuzetih narudžbi, već i ono što ostaje nakon što se aplikacija zatvori: porez, plata, sigurnost. U tom smislu, domaća Korpa zasad pobjeđuje globalnog Goliata – ne glasno, ali uporno.
Ako domaća ekonomija ima ikakvu šansu da preživi digitalnu globalizaciju – onda se zove upravo ovako: Korpa.
