Dok cijene naftnih derivata u Bosni i Hercegovini iz sedmice u sedmicu bilježe nove skokove, a inflacija nastavlja da pritiska standard građana, reakcija nadležnih institucija ostaje gotovo neprimjetna. U javnosti se stiče dojam da je pitanje visokih cijena goriva već prestalo biti politička tema, iako direktno utiče na svaku sferu života.
U isto vrijeme, građani sve češće porede domaće cijene goriva s onima u susjednim državama, posebno Hrvatskoj, gdje su, prema dostupnim podacima s tržišta, u pojedinim periodima povoljnije ili stabilnije regulisane nego u BiH.
Inflacija kao stalna realnost
Ekonomski pokazatelji već godinama ukazuju na kontinuiran rast cijena osnovnih životnih namirnica i usluga. Inflacija, koja se u BiH održava na višem nivou nego u periodima prije globalnih poremećaja, dodatno je opterećena strukturom domaćeg tržišta i ograničenim mehanizmima državne intervencije.
Stručnjaci upozoravaju da poskupljenje goriva ne ostaje izolovan problem – ono se automatski preliva na transport, proizvodnju, poljoprivredu i na kraju na krajnje potrošače.
Lančani efekat na životni standard
Svako povećanje cijene goriva u BiH pokreće lančanu reakciju: od transportnih troškova do maloprodajnih cijena. U takvim okolnostima, građani se suočavaju s dodatnim rastom cijena gotovo svih proizvoda i usluga.
Ekonomski analitičari godinama ponavljaju da je tržište BiH izrazito osjetljivo na promjene cijena energenata, zbog visoke zavisnosti od uvoza i nedovoljno razvijenih mehanizama zaštite potrošača.
Prihodi države rastu – ali ne i standard
Uprava za indirektno oporezivanje BiH bilježi veće prihode kada dolazi do rasta cijena, jer se porezi poput PDV-a obračunavaju na ukupnu vrijednost proizvoda. To znači da poskupljenja automatski povećavaju prilive u budžet.
Međutim, ekonomisti upozoravaju da veći budžetski prihodi ne znače i bolji životni standard građana, posebno ako istovremeno rastu i troškovi života i zaduženost.
Nedostatak sistemskih mjera
U poređenju s mnogim evropskim državama koje su u kriznim periodima uvodile privremene mjere ograničenja cijena ili subvencije, BiH se uglavnom oslanja na tržišne mehanizme bez snažnije intervencije države.
To dodatno otvara pitanje zaštite građana u uslovima nestabilnog tržišta i rasta inflacije.
Građani između prilagođavanja i šutnje
U javnom prostoru sve češće se može čuti osjećaj rezignacije i prihvatanja postojećeg stanja kao nepromjenjivog. Protesti i organizovani pritisci na vlasti oko ekonomskih tema su rijetki, dok se nezadovoljstvo uglavnom izražava kroz svakodnevne razgovore i individualne reakcije.
Analitičari društvenih prilika ističu da dugotrajna ekonomska nesigurnost često dovodi do pasivizacije građana, što dodatno smanjuje pritisak na donosioce odluka.
Širi ekonomski okvir
Bosna i Hercegovina se već duži period suočava s kombinacijom inflacije, zaduživanja i strukturnih problema u ekonomiji. Budžeti svih nivoa vlasti često zavise od stabilnih ili rastućih prihoda od indirektnih poreza, dok se istovremeno povećavaju rashodi.
U takvom sistemu, svaki poremećaj cijena energenata ima višestruke posljedice na ukupnu ekonomsku stabilnost.
U konačnici, ostaje otvoreno pitanje koliko dugo će ovakav model ekonomskog funkcionisanja biti održiv i da li će rast cijena energenata i inflacija i dalje ostati teme bez ozbiljnije institucionalne reakcije.
