U pojedinim evropskim državama građani već godinama imaju mogućnost podizanja gotovine direktno u maloprodajnim objektima, uglavnom prilikom kupovine osnovnih potrepština. Riječ je o usluzi poznatoj kao cashback, koja omogućava da se uz plaćanje karticom podigne i određeni iznos gotovine na kasi, bez odlaska na bankomat ili u banku.
Njemačka je među zemljama u kojima je ova praksa već uobičajena. Tako, primjerice, pojedini trgovački lanci omogućavaju podizanje gotovine do 200 eura, uz minimalnu kupovinu simbolične vrijednosti. Evropska unija sada razmatra i korak dalje – obavezivanje svih država članica da osiguraju dostupnost gotovine i putem maloprodajnih objekata.
Razlozi za ovu inicijativu su višestruki: sve češće uklanjanje bankomata, posebno u manjim mjestima, smanjenje troškova za građane, ali i očuvanje gotovine kao sredstva plaćanja u vremenu ubrzane digitalizacije finansija.
Bosna i Hercegovina, međutim, u tom pogledu značajno zaostaje. Finansijski sistem u zemlji izrazito je bankocentričan, što znači da su banke gotovo isključivi kanal za pristup gotovini. Uprkos snažnoj navici građana da koriste gotovinu – naročito starije populacije – broj bankomata se smanjuje, a alternativni modeli praktično ne postoje.
Dodatni problem predstavlja slaba razvijenost savremenih finansijskih usluga. Neobanke nisu prisutne, elektronski novac je tek u početnoj fazi, a zakonodavni okvir sporo prati promjene koje su u Evropskoj uniji već standard. Upravo to ograničava mogućnost uvođenja novih modela pristupa gotovini, poput podizanja novca u trgovinama.
Ipak, određeni pomaci postoje, ali su neravnomjerni. U jednom dijelu zemlje zakonodavstvo je otvorenije prema modernizaciji finansijskog sektora, uključujući razvoj platnih usluga i šire prihvatanje elektronskog novca. Cilj takvih promjena je otvaranje tržišta za nove pružatelje usluga i smanjenje potpune zavisnosti od banaka.
U drugom dijelu zemlje reformski procesi odvijaju se znatno sporije, bez jasnih odgovora kada bi građani mogli dobiti pristup savremenim finansijskim rješenjima koja su u Evropi već uobičajena.
Dok Evropska unija ide ka obaveznoj dostupnosti gotovine i izvan bankarskog sistema, Bosna i Hercegovina ostaje zaglavljena između navike korištenja gotovine i sistema koji građanima tu gotovinu čini sve teže dostupnom. Uvođenje mogućnosti podizanja novca u marketima moglo bi biti logičan i praktičan korak, ali za sada ostaje tek ideja bez jasnog vremenskog okvira za realizaciju.
