Planirane izmjene Zakona o komunalnoj čistoći u Kantonu Sarajevo koje će se naći sutra pred zastupnicima Skupštine KS donose jasnija pravila o održavanju čistoće, odlaganju otpada i odgovornostima građana, upravitelja zgrada i komunalnih preduzeća. Jedna od značajnijih promjena odnosi se na način obračuna odvoza komunalnog otpada.
Prema aktuelnom zakonu cijena odvoza smeća određivala se prema kvadraturi stana ili poslovnog prostora.
Novi prijedlog predviđa da se za građane cijena obračunava prema broju članova domaćinstva, dok će se za firme računati prema količini proizvedenog otpada. Cilj ove promjene je pravedniji sistem naplate, jer kvadratura često ne odražava stvarnu količinu otpada koju jedno domaćinstvo proizvede.
Svako domaćinstvo također ima obavezu plaćanja usluge odvoza komunalnog otpada, a u slučaju primjene novog sistema obračuna morat će prijaviti tačan broj članova domaćinstva.
Cilj izmjena Zakona je unaprijediti organizaciju komunalnih poslova, efikasnije upravljati otpadom i riješiti dugogodišnji problem divljih deponija.
Jedna od najvažnijih novina jeste preciznije definisanje obaveza za održavanje čistoće. Građani, odnosno vlasnici objekata, dužni su održavati čistoću trotoara ispred kuće ili zgrade, uklanjati snijeg i led, brinuti o čistoći dvorišta i prostora oko objekta te komunalni otpad odlagati na propisan način.
Upravitelji zgrada odgovorni su za održavanje prostora oko stambenih objekata i organizaciju kontejnera i sistema odlaganja otpada. Komunalna preduzeća imaju obavezu održavanja ulica, parkova i drugih javnih površina, kao i redovan odvoz otpada.
Zakon uvodi i strožija pravila kada je riječ o odlaganju otpada.
Zabranjeno je bacanje smeća pored kontejnera, stvaranje divljih deponija, odlaganje građevinskog otpada na javnim površinama te ostavljanje kabastog otpada bez prethodne najave i organizovanog odvoza. Za krupni otpad, poput starog namještaja ili građevinskog šuta, mora se koristiti organizovani sistem odvoza.
Kontrolu provođenja zakona vršit će komunalna inspekcija, komunalni redari i kantonalna inspekcija. Oni imaju ovlaštenja da izdaju prekršajne naloge, narede uklanjanje otpada i pokreću prekršajne postupke protiv onih koji krše zakon.
Predviđene su i novčane kazne za prekršaje. Za građane kazne se kreću približno od 100 do 1.000 KM. Pravna lica, odnosno firme, mogu biti kažnjene iznosima od oko 1.000 do 10.000 KM, dok odgovorne osobe u firmama mogu platiti kaznu od oko 500 do 2.000 KM. Kazne se mogu izreći za bacanje otpada na javne površine, nečišćenje snijega i leda, nepravilno odlaganje smeća ili stvaranje divljih deponija.
Izmjenama zakona dodatno su precizirane odgovornosti između općina, kantona i upravitelja zgrada, što je ranije često izazivalo probleme u praksi, posebno kada je riječ o održavanju prostora oko stambenih objekata.
Za građane koji žive u stambenim zgradama zakon propisuje nekoliko konkretnih obaveza. Smeće se mora odlagati isključivo u kontejnere predviđene za zgradu, a zabranjeno je ostavljati otpad pored kontejnera. Ukoliko postoji sistem razdvajanja otpada, stanari su dužni razdvajati otpad prema pravilima. Također je zabranjeno samostalno odlaganje šuta, namještaja ili drugog kabastog otpada bez organizovanog odvoza.
Stanari su dužni poštovati pravila korištenja kontejnera, ne zatrpavati prostor oko njih i prijaviti upravitelju zgrade ukoliko kontejner nedostaje ili je oštećen. Održavanje prostora oko zgrade najčešće organizuje upravitelj, ali odgovornost dijele i stanari, što uključuje brigu o čistoći ulaza, zajedničkih prostorija i prostora oko objekta.
Kada je riječ o zimskom periodu, upravitelj zgrade ili zajednica etažnih vlasnika dužni su organizovati čišćenje trotoara ispred zgrade te uklanjanje snijega i leda sa prilaza.
Izmjene zakona donesene su i kao privremeno rješenje dok se ne uspostavi novi sistem komunalnih usluga i lokalne samouprave.
Predviđeno je da se trenutni model primjenjuje određeni period, približno dvije godine, dok se ne donesu trajna zakonska rješenja.
