Nova blokada u Vijeću ministara: Pukao dogovor Dragan Čović – Milorad Dodik, SNSD oborio ključni zakon za izbjegavanje sive liste
Na današnjoj sjednici Vijeće ministara Bosne i Hercegovine došlo je do nove političke blokade koja ozbiljno dovodi u pitanje reformski put zemlje i njene međunarodne obaveze. Ministri iz Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) oborili su Nacrt zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom – propis koji se smatra ključnim za izbjegavanje stavljanja Bosne i Hercegovine na sivu listu Moneyval. Zakon je predložio ministar pravde Davor Bunoza iz HDZ-a BiH, a njegov cilj je uspostavljanje efikasnog sistema oduzimanja nezakonito stečene imovine, uključujući i formiranje posebnog državnog ureda za upravljanje takvom imovinom.
SNSD protiv “novih nadležnosti države”
Prema informacijama sa sjednice, ministri SNSD-a su tokom rasprave insistirali da još nije pribavljeno mišljenje iz Republike Srpske, ali suštinski problem leži u protivljenju uspostavi nove institucije na državnom nivou. Kako tvrde, takvo rješenje predstavlja prenos nadležnosti sa entiteta na državu, što za njih nije prihvatljivo. Nezvanično, SNSD je čak zaprijetio blokadom kompletnog dnevnog reda ukoliko se zakon ne povuče sa sjednice – što je na kraju i rezultiralo njegovim obaranjem.
Dan poslije “dobrih odnosa”
Ova blokada dolazi samo dan nakon sastanka delegacija SNSD-a i HDZ-a BiH u Banjoj Luci, gdje su lideri stranaka, Milorad Dodik i Dragan Čović, javno isticali stabilnost partnerstva. Dodik je tom prilikom poručio da njegova stranka “nije za blokade”, dok je Čović naglašavao da “partnerstvo i razumijevanje funkcionišu” te da otvorena pitanja ne predstavljaju prepreku saradnji. Današnji razvoj događaja pokazuje suprotno – jedno od ključnih pitanja očito nije usaglašeno, a politička realnost demantira optimistične izjave.
Rizik za međunarodni ugled BiH
Neusvajanje ovog zakona može imati direktne posljedice po međunarodni status Bosne i Hercegovine. Stavljanje na sivu listu Moneyval značilo bi pojačan nadzor nad finansijskim tokovima, otežano poslovanje i dodatni udar na ionako krhku ekonomiju.
Uprkos deklarativnoj opredijeljenosti političkih aktera za evropski put, praksa još jednom pokazuje duboke razlike u razumijevanju nadležnosti i funkcionisanja države. Za sada ostaje nejasno da li će i kada ovaj zakon ponovo doći na dnevni red – ali je jasno da bez političkog konsenzusa ključne reforme ostaju taoci međustranačkih nesuglasica.
