Građani BiH bankama dužni skoro 14 milijardi KM: Krediti postali način preživljavanja
Stanovništvo Bosne i Hercegovine krajem jula ove godine bankama je dugovalo čak 13,83 milijarde KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH. Ukupni krediti svim sektorima iznosili su 27,47 milijardi KM, pa tako dug građana čini gotovo polovinu ukupnog zaduženja u zemlji.
U poređenju s junom, zabilježeno je povećanje kredita stanovništvu za 171,6 miliona KM, odnosno 1,3 posto. Na godišnjem nivou rast iznosi čak 1,34 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 10,7 posto.
Kreditna zaduženost prati rast depozita
Istovremeno s rastom kredita, raste i štednja građana. Depoziti stanovništva porasli su za 11,7 posto, što znači da građani u bankama deponuju nešto više novca nego što ga povlače kroz kredite. Ovakav trend dijelom se objašnjava rastom plata, ali i stalnim doznakama iz inostranstva koje i dalje predstavljaju značajan oslonac domaćim budžetima.
Nominalni rast zarada povećava i kreditnu sposobnost građana, što se odmah odražava na veću potražnju za kreditima. Dok stambeni krediti predstavljaju poticaj građevinskom sektoru, većina ostalih zaduženja odlazi na potrošnju – ponajviše na uvoznu robu. Time se održava model rasta zasnovan na potrošnji i uvozu, a ne na domaćoj proizvodnji i izvozu.
Kockanje u BiH: rast prihoda, ali i rast problema - Prihodi od igara na sreću donijeli 109 miliona KM
Banke preferiraju potrošačke kredite
Banke u BiH i dalje najviše plasiraju potrošačke kredite, gdje ostvaruju sigurnu i visoku zaradu, dok je kreditiranje privrede ograničeno zbog većeg rizika. Takav pristup usporava razvoj održivog modela rasta, koji bi trebao biti zasnovan na proizvodnji i izvozu, a ne na sve većem zaduživanju.
Krediti kao način preživljavanja
Iako podaci pokazuju rast štednje, stvarna slika života mnogih građana je daleko teža. Za veliki broj domaćinstava kredit je postao jedini način da prežive mjesec. Posebno uoči početka školske godine, kada troškovi za opremanje djece rastu, ili pred zimu, kada je potrebno obezbijediti ogrjev, mnogi posežu za pozajmicama.
Najčešće se koriste usluge mikrokreditnih organizacija, jer su procedure jednostavnije i brže nego u bankama, iako su kamate daleko veće. Građani ističu da je to najlošiji mogući način preživljavanja, ali i jedini koji im je trenutno dostupan.
Rast cijena osnovnih životnih namirnica, energenata i troškova života u odnosu na prethodne godine dodatno pritišće budžete, zbog čega se sve više domaćinstava nalazi u začaranom krugu – između kredita i novih dugova.
