Prijedlog rezolucije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, koji je proteklih sedmica izazvao brojne političke reakcije u Hrvatskoj i BiH, uskoro bi trebao dobiti svoju konačnu formu. Domovinski pokret najavio je da će javnosti predstaviti dorađeni tekst dokumenta kojim se zagovara uspostava hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH, ali tek nakon konsultacija s koalicionim partnerima i državnim vrhom Hrvatske.
Prema informacijama iz Zagreba, konačni prijedlog rezolucije najprije će biti dostavljen HDZ-u, premijeru Andreju Plenkoviću, predsjedniku Republike te parlamentarnim klubovima zastupnika, nakon čega će biti predstavljen javnosti.
Iako se očekivalo da će lider Domovinskog pokreta Ivan Penava tekst rezolucije predstaviti na sastanku parlamentarne većine, to se nije dogodilo. Iz vladajućih krugova navode da dokument još nije formalno upućen partnerima te da će prije toga biti obavljene dodatne konsultacije s ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.
U fokusu prijedloga nalazi se zahtjev da Hrvati u Bosni i Hercegovini dobiju mehanizam koji bi im omogućio izbor vlastitih političkih predstavnika bez mogućnosti preglasavanja od strane brojnijih naroda. Domovinski pokret smatra da bi formiranje hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH predstavljalo način zaštite ustavne pozicije Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Penava je ranije upozorio da je pitanje političkog predstavljanja Hrvata potrebno hitno riješiti, tvrdeći da sadašnji model omogućava izbor predstavnika koji ne uživaju podršku većine hrvatskog biračkog tijela. Istovremeno je poručio da bi nastavak takve prakse mogao dodatno produbiti političke tenzije u Bosni i Hercegovini.
S druge strane, unutar HDZ-a Hrvatske postoji određena doza opreza prema ovoj inicijativi. Pojedini izvori smatraju da bi otvaranje ove teme u osjetljivom političkom trenutku moglo izazvati dodatne podjele i utjecati na odnose između Zagreba i Sarajeva, ali i na predstojeće političke procese u BiH.
Zbog toga će naredni razgovori između predstavnika Domovinskog pokreta, HDZ-a i Ministarstva vanjskih i evropskih poslova biti ključni za utvrđivanje konačnog sadržaja dokumenta i eventualne podrške vladajuće većine.
Ishod tih konsultacija mogao bi pokazati hoće li rezolucija postati zajednički stav hrvatske vladajuće koalicije ili će ostati politička inicijativa Domovinskog pokreta bez šire institucionalne podrške.
