Pred političkim strankama u Bosni i Hercegovini ulazi se u jednu od najosjetljivijih i najnapetijih faza izbornog procesa. Od 24. juna počinje teći zvanični rok za podnošenje kandidatskih listi Centralnoj izbornoj komisiji BiH za Opće izbore 2026. godine, a upravo se ovih dana u stranačkim centralama vode završne bitke oko rasporeda kandidata i pozicija na listama.
Iako su pojedine stranke već finalizirale svoje liste, u mnogima se još uvijek vode intenzivni pregovori, lobiranja i unutarstranačka nadmetanja. Pozicije nosilaca lista i mjesta pri samom vrhu predstavljaju najpoželjnije političke adrese jer upravo one u najvećem broju slučajeva garantuju ulazak u zakonodavne institucije.
Borba za vrh liste
Kreiranje kandidatskih listi tradicionalno je period kada unutar stranaka dolazi do pojačanih tenzija. Gotovo svaki kandidat smatra da upravo njemu pripada mjesto nosioca liste ili pozicija koja osigurava realne izglede za mandat. Međutim, broj takvih mjesta je ograničen, što neminovno proizvodi nezadovoljstvo, sukobe i podjele.
Posljednjih sedmica svjedočimo upravo takvim procesima u više političkih opcija. U nekim slučajevima nezadovoljstvo je rezultiralo ostavkama ili napuštanjem stranaka.
Jedan od primjera je odlazak poslanika Narodne skupštine Republike Srpske Milana Savanovića iz Liste za pravdu i red. Kao jedan od razloga njegovog izlaska iz stranke u političkim krugovima navodi se upravo nezadovoljstvo pozicijom na izbornoj listi. Iako je demantovao navode da prelazi u SDS i da je tamo dobio visoko mjesto na kandidatskoj listi, konačan odgovor bit će poznat nakon isteka roka za predaju kandidatura.
Prvi potresi već počeli
Da je „groznica izbornih listi“ već zahvatila političku scenu pokazuje i slučaj iz Banje Luke. Predsjednik Gradskog odbora SDS-a Željko Raljić podnio je neopozivu ostavku na stranačke funkcije nakon odluke rukovodstva da za nosioca liste postavi Biljanu Lukić.
Ovaj potez dodatno je ogolio neslaganja unutar banjalučkog odbora SDS-a i pokazao da bi proces sastavljanja listi mogao proizvesti ozbiljne političke posljedice i u drugim strankama.
Politički analitičari očekuju da će pravi val nezadovoljstva uslijediti nakon 6. jula, kada ističe krajnji rok za podnošenje kandidatskih listi. Tek tada će biti poznato ko je dobio priliku da se bori za mandat s vrha liste, a ko je završio na pozicijama koje nude minimalne šanse za prolaz.
Tiha borba za kompenzacijske mandate
Pored javne borbe za mjesta na redovnim listama, vodi se i mnogo manje vidljiva, ali jednako važna bitka za kompenzacijske mandate. Rok za podnošenje kompenzacijskih listi traje do 5. augusta, a upravo te liste često predstavljaju političku sigurnosnu mrežu za kadrove od posebnog povjerenja stranačkih lidera.
Na njima se nerijetko nalaze političari koji nemaju snažnu podršku biračke baze, ali uživaju veliko povjerenje stranačkih vrhova. Zbog toga se kompenzacijske liste često smatraju rezervisanim za stranačke miljenike i kadrove koje rukovodstva žele zadržati u parlamentima bez obzira na rezultat na terenu.
Samo 518 funkcija za hiljade kandidata
Dok političke partije završavaju posljednje kalkulacije, jasno je da će se za mandate boriti nekoliko hiljada kandidata. Međutim, broj funkcija koje će građani popunjavati na izborima daleko je manji.
Na državnom nivou biraju se tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i 42 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. U Federaciji BiH bira se 98 zastupnika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, dok će građani Republike Srpske birati predsjednika i dva potpredsjednika entiteta te 83 narodna poslanika.
Najveći broj mandata raspoređen je na kantonalnom nivou u Federaciji BiH, gdje će biti birano ukupno 289 zastupnika u deset kantonalnih skupština.
Veliki nesrazmjer između broja kandidata i dostupnih funkcija garantuje da će naredne sedmice donijeti nova politička preslagivanja, prelaske između stranaka, neočekivane saveze i dodatne unutarstranačke sukobe. Kako se približava rok za predaju listi, apetiti rastu, a mjesta za sve ambiciozne kandidate jednostavno nema.
