Hamas je u ponedjeljak u saopštenju objavio izbor Khalila al-Hayye za šefa svog političkog biroa, naslijedivši Yahyu Sinwara, posljednju osobu na toj poziciji prije njegove smrti 2024. godine.
Nadmetanje se uglavnom vodilo između vođe pokreta u Gazi i bivšeg šefa političkog biroa i zvaničnika zaduženog za dosije pokreta u inostranstvu, Khaleda Meshaala, koji obojica žive izvan palestinskih teritorija, na izborima obavijenim velom tajne.
Obaviješteni palestinski izvori rekli su da je Vijeće šure u Pojasu Gaze završilo izbor svog kandidata za predsjednika političkog biroa.
Prema izvorima, koji nisu željeli otkriti svoja imena, ravnoteža snaga u Gazi se značajno promijenila u korist Khalila al-Hayye, koji je porijeklom iz Pojasa Gaze.
Haniyeh je bio meta izraelskih napada u Dohi u septembru 2025. godine kada je predvodio pregovaračku delegaciju Hamasa tokom godina rata s Izraelom, prije nego što je postignut i potpisan sporazum o prekidu vatre u egipatskom ljetovalištu Sharm el-Sheikh na Sinaju.
Izbori su održani usred velikih promjena u rukovodstvu Hamasa, nakon ubistva njegovog bivšeg šefa političkog biroa Ismaila Haniyeha u julu 2014. godine i izbora Yahye Sinwara za njegovog nasljednika, prije nego što je ovaj drugi ubijen u Pojasu Gaze u oktobru iste godine.
Hamas je tada odlučio da ne održi izbore, a pokret je predvodilo vijeće od 5 članova na čelu s Mohammedom Darwishom, predsjedavajućim Općeg vijeća šure.
Kako se formiranje novog rukovodstva bliži kraju, Hamas se suočava s četiri ključna izazova koja će odrediti njegov kurs u narednom periodu, prema istim izvorima:
Prvo: Oblik rada pokreta u Gazi posebno nakon objave raspuštanja njegovog vladinog odbora i objave spremnosti da preda vlast u Gazi Nacionalnom odboru za upravljanje Gazom, koji je nezavisni odbor na čelu s dr. Alijem Shaathom i uživa podršku Vijeća za mir na čelu s Donaldom Trumpom.
Drugo: Kako se suočiti s međunarodnim naporima za okončanje rata i početak obnove Gaze, posebno s obzirom na to da postoji međunarodni konsenzus da Hamas nema ulogu u poslijeratnoj Gazi i da mora predati svoje oružje.
Treće: Palestinski zakonodavni izbori zakazani za sljedeći novembar, i da li će pokret učestvovati na njima i u kojem obliku, ili će se odlučiti za bojkot, pored pitanja o mogućnosti da se pretvori u političku stranku.
Četvrto: Budućnost prisustva pokreta u inostranstvu i da li će zadržati svoju političku kancelariju u Dohi ili će potražiti drugu zemlju koja će ugostiti njegovo rukovodstvo tokom sljedeće faze.
