Hamas je predstavio novi prijedlog u vezi s budućnošću svog oružja kao dio pregovora o prekidu vatre, što bi moglo otvoriti prostor za rješavanje jednog od najspornijih pitanja u aktuelnim razgovorima posredovanim od strane Sjedinjenih Američkih Država.
Visoki zvaničnik Hamasa Bassem Naim rekao je za Associated Press da je pokret spreman razgovarati o „zamrzavanju ili skladištenju“ svog arsenala kao dijelu šireg sporazuma s Izraelom. Time Hamas prvi put javno signalizira mogućnost kompromisa o pitanju koje je decenijama bilo u središtu sukoba.
„Otvoreni smo za sveobuhvatan pristup kako bismo izbjegli daljnju eskalaciju ili nove sukobe“, rekao je Naim, dok se Hamas i Izrael pripremaju za ulazak u drugu, mnogo kompleksniju fazu sporazuma.
Druga faza sporazuma – najteži dio tek slijedi
Sporazum iz oktobra prošle godine, koji je obustavio dvogodišnji rat u Pojasu Gaze, omogućio je razmjenu zarobljenika i privremenu stabilizaciju stanja na terenu. No druga faza, koja podrazumijeva dogovor o budućem uređenju Gaze, povlačenju izraelskih snaga i razoružanju Hamasa, bit će znatno zahtjevnija.
Međunarodno tijelo predvođeno američkim predsjednikom Donaldom Trumpom trebalo bi nadzirati implementaciju i obnovu Gaze. Upravo pitanje potpunog odlaganja oružja jedan je od ključnih izraelskih zahtjeva, uz upozorenje da bez toga napredak neće biti moguć.
Hamas šalje poruku, ali bez jasnih garancija
Iako Hamas tvrdi da zadržava „pravo na otpor“, Naim je naglasio da je pokret spreman „položiti oružje kao dio procesa koji vodi stvaranju palestinske države“. Predložio je dugoročno primirje od pet do deset godina, tokom kojeg bi se vodili razgovori o budućnosti oružanih struktura.
„Možemo razgovarati o zamrzavanju, skladištenju ili bacanju oružja, uz palestinske garancije da neće biti korišteno tokom primirja“, poručio je Naim. Međutim, i dalje je nejasno da li bi takav model zadovoljio izraelske zahtjeve za potpunim razoružanjem.
Plan od 20 tačaka i još mnogo nepoznanica
Trenutni proces temelji se na planu od 20 tačaka koji su SAD predstavile u oktobru, a koji je usvojilo Vijeće sigurnosti UN-a. Iako je plan dao okvir, većina operativnih detalja tek treba biti dogovorena kroz dugotrajne pregovore uz učešće Katara, Egipta i Turske.
Posebno osjetljivo pitanje odnosi se na raspoređivanje međunarodnih sigurnosnih snaga. Neke zemlje, poput Indonezije, izrazile su spremnost da učestvuju, ali njihov mandat još nije definiran. Hamas, s druge strane, poručuje da strane trupe mogu nadzirati granice, ali ne smiju imati ovlasti unutar Gaze.
Napredak u formiranju uprave Gaze
Naim je također otkrio da su Hamas i Palestinska uprava postigli dogovor o osobi koja bi trebala voditi novi tehnokratski komitet u Gazi. Navodno se radi o ministru zdravstva Majidu Abu Ramadanu, Palestincu iz Gaze koji živi na Zapadnoj obali.
Poteškoće u prvoj fazi i međusobne optužbe
Tokom prve faze primirja obje strane su se uzajamno optuživale za kršenja. Palestinsko ministarstvo zdravstva tvrdi da je preko 370 Palestinaca ubijeno u izraelskim napadima, dok Izrael to pravda „odgovorom na palestinska kršenja“.
Izrael tvrdi da se u podzemnim tunelima na područjima pod njihovom kontrolom još nalazi oko 200 pripadnika Hamasa. Naim kaže da Hamas nije imao informacije o tome kada je potpisano primirje.
„Historija nije počela 7. oktobra“
Uprkos ogromnim ljudskim gubicima u Pojasu Gaze – više od 70.000 poginulih Palestinaca i gotovo dva miliona raseljenih – Naim i dalje brani napad Hamasa od 7. oktobra, u kojem je ubijeno preko 1.200 Izraelaca.
Na pitanje da li je napad „vrijedio cijene“, odgovorio je: „Historija nije počela 7. oktobra“, ocjenjujući ga kao „odbrambeni čin“ nakon „decenija izraelskih politika“.
