Bosna i Hercegovina: Otpor Moskvi na Balkanu, ali s kontroverznim pitanjima
Hapšenje ruskog tajnog agenta Aleksandra Bezrukovnog(Alexandar Bezrukhovny) u Bosni i Hercegovini, te njegovo izručenje Poljskoj, postavlja ozbiljna pitanja o dubokom ruskom uticaju u regionu, ali i o sposobnosti bosanskih vlasti da se odupru hibridnom ratu Kremlja. Slučaj je izazvao ne samo političke kontroverze, već i šire geopolitičke implikacije.
Bezrukovni, navodno visokopozicionirani obavještajni oficir ruske FSB, uhapšen je prošle godine u novembru u Bosanskoj Krupi, u zapadnom dijelu BiH. Optužen za sabotažu, terorizam i obuku proruskih militanata, tvrdi se da je u okolini Banje Luke trenirao grupu Moldavaca za izvođenje nasilnih akcija s ciljem sprečavanja Moldavije da pristupi Evropskoj uniji. Ova grupa navodno ima veze s euroskeptičnom partijom Sor, koju predvodi proruski oligarh Ilan Šor, a koja je zabranjena u Moldaviji.
Međutim, hapšenje i izručenje Bezrukovnog 14. februara ove godine u Poljsku, gdje se suočava s optužbama za koordinaciju napada na Poljsku i druge zapadne saveznike, postavlja pitanje koliko je zapravo Bosna i Hercegovina bila spremna da se suprotstavi ruskoj subverziji koja već godinama ulazi u srce Balkana.
Ministar odbrane BiH, Zukan Helez, koji je u novembru 2023. godine tvrdio da postoje ruski kampovi za obuku u Bosni, bio je žestoko napadnut zbog tih izjava. Republika Srpska, entitet koji je blizak Kremlju, negirala je postojanje takvih kampova. No, sada, gotovo godinu dana kasnije, iako bez mnogo buke, međunarodna zajednica i domaće vlasti moraju priznati da je ruska mreža u BiH bila stvarna. Helez je u izjavi za Deutsche Welle komentarisao da je hapšenje Bezrukovnog "potvrda" njegove prethodne tvrdnje i podsjetio na šutnju onih koji su pokušavali da zataškaju ove opasne aktivnosti.
Optužbe za terorizam i obavještajne aktivnosti: Poljska traži izručenje ruskog državljanina iz BiH
Bezrukovni je, prema informacijama stručnjaka, bio dio široke ruske obavještajne mreže koja je obučavala subverzivne elemente u Bosni i Moldaviji. Stručnjak za sigurnost, Nedžad Ahatović, izjavio je da su saboteri koje je obučavao Bezrukovni izvodili zadatke poput preleta dronovima iznad američke vojne baze u Njemačkoj, te sabotaža objekata odbrambene industrije. Ahatović također dodaje da je hapšenje ovog agenta presjeklo "logistički koridor" za finansiranje ovih aktivnosti.
Bezrukovni je uhapšen zahvaljujući operaciji koja je sprovedena u saradnji s obavještajnom službom OSA, a prema informacijama, bio je pod prismotrom već neko vrijeme. Policija je uspjela da ga locira i uhvati kada je pokušao napustiti zemlju, a tokom istrage se otkrilo da je koristio falsifikovane dokumente.
Međutim, situacija nije jednostavna. Profesor Duško Vejnović sa Fakulteta za sigurnosne studije u Banjoj Luci smatra da ruski agenti često koriste lažne identifikacije kako bi putovali neprepoznatljivo, što čini teškim pronalaženje konkretnih dokaza protiv njih. Vejnović naglašava da će biti ključno utvrditi kakvu su mrežu Bezrukovni vodio, ali i da li postoje slični centri za obuku u BiH.
Zabrinjavajuće su i izvještaji američke ambasade u Sarajevu koji govore o ruskim vezama s privatnim vojnim grupama poput Wagnera, koje navodno operiraju u Bosni i Srbiji i obučavaju mlade ljude za izvođenje subverzivnih aktivnosti.
Ovaj slučaj, iako važan, također postavlja ozbiljna pitanja o sposobnosti Bosne i Hercegovine da se bori protiv ruskog uticaja na Balkanu. Stručnjaci se slažu da je BiH suočena s ozbiljnim izazovima, ali i da je hapšenje Bezrukovnog barem jedno priznanje da Bosna nije slaba karika u borbi protiv Kremlja. Pitanje koje ostaje je – koliko još takvih "centara" postoji na Balkanu?
