Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel pozvao je oružane snage zemlje na pojačanu spremnost, upozorivši da bi Havana mogla biti meta američke agresije nakon zaoštravanja odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada je Washington dodatno zaoštrio retoriku prema Kubi nakon hapšenja venecuelskog predsjednika Nicolása Madura u Caracasu, dugogodišnjeg saveznika Havane i ključnog energetskog partnera.
Tokom vojne vježbe tenkovske jedinice Revolucionarnih oružanih snaga (FAR), Díaz-Canel je poručio da je odvraćanje moguće samo ako se pokaže spremnost da se plati visoka cijena eventualnog napada.
“Najbolji način izbjegavanja agresije jest prisiljavanjem imperijalizma da izračuna cijenu koju bi platio za napad na našu zemlju”, rekao je kubanski predsjednik u govoru emitiranom na državnoj televiziji, dodavši da sve zavisi od nivoa pripremljenosti za ovakav scenarij.
Díaz-Canel, koji predvodi Nacionalno odbrambeno vijeće – tijelo zaduženo za upravljanje državom u vanrednim okolnostima – obišao je jedinice u pratnji ministra oružanih snaga generala Álvara Lópeza Mierea i drugih visokih vojnih zvaničnika. Tom prilikom naglasio je da su ovakve aktivnosti od posebne važnosti u trenutnoj međunarodnoj situaciji.
Prema dostupnim informacijama, tokom nedavnih operacija poginula su 32 kubanska vojnika, među kojima su bili i pripadnici sigurnosne pratnje Nicolása Madura.
Američki predsjednik Donald Trump u međuvremenu je uputio oštru poruku Havani, pozivajući kubanske vlasti da prihvate neimenovani „sporazum“ prije nego što, kako je rekao, bude prekasno. Zaprijetio je i potpunim prekidom energetskih i finansijskih tokova prema Kubi.
Nacionalno odbrambeno vijeće Kube prošle sedmice je održalo vanredni sastanak s ciljem podizanja stepena pripravnosti i koordinacije državnog vrha i oružanih snaga. Kubanski državni mediji navode da su tom prilikom analizirani i odobreni planovi za prelazak u ratno stanje u slučaju sukoba s drugom državom, bez iznošenja dodatnih detalja.
Rastuća napetost između Havane i Washingtona ponovo je otvorila pitanja stabilnosti u regiji, dok obje strane pojačavaju političke i vojne poruke upućene protivniku.
