Vladajuća većina u Hrvatskoj, koju čine HDZ i Domovinski pokret (DP), usaglasila je tekst zajedničke Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, koja je upućena u saborsku proceduru. U odnosu na prvobitni prijedlog DP-a, konačni dokument sadrži ublažene formulacije, posebno kada je riječ o teritorijalnom preuređenju BiH i evropskom putu zemlje.
Na početku rezolucije ističe se stav da Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu u ravnopravnom položaju u odnosu na druga dva konstitutivna naroda.
“Hrvatski sabor ocjenjuje da, u postojećim ustavnim okvirima i političkim okolnostima, hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ne ostvaruje u potpunosti svoju Ustavom zajamčenu konstitutivnost niti se može smatrati u potpunosti jednakopravnim s ostala dva konstitutivna naroda, što to pitanje čini predmetom legitimnoga interesa Republike Hrvatske”, piše na početku rezolucije.
HDZ i Domovinski pokret postigli dogovor: U Sabor stiže rezolucija o položaju Hrvata u BiH
Jedna od najznačajnijih izmjena u odnosu na raniji prijedlog odnosi se na odustajanje od ideje stvaranja posebne federalne jedinice za Hrvate u BiH. Umjesto toga, u dokumentu se podržava model uspostavljanja posebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
“Hrvatski sabor poziva Vladu Republike Hrvatske na nastavak pružanja potpore ostvarivanju potpune političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini u okviru reforme političkoga sustava kojom bi se osigurali pošteni izbori, na kojima bi svaki konstitutivni narod imao mogućnost birati svoje legitimne predstavnike. Hrvatski sabor pritom podržava izborne modele koje predlažu legitimni predstavnici hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, kojima bi se osigurala legitimna politička zastupljenost Hrvata, uključujući prijedlog o uspostavi zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH”, navodi se u jednoj od tačaka ove rezolucije.
Promijenjen je i dio koji se odnosi na evropske integracije Bosne i Hercegovine. Za razliku od prvobitnog prijedloga Domovinskog pokreta, u kojem se zagovaralo blokiranje evropskog puta BiH ukoliko se ne riješi položaj Hrvata, konačna verzija poziva hrvatsku Vladu da koristi političke i diplomatske mehanizme unutar Evropske unije.
“Hrvatski sabor poziva Vladu Republike Hrvatske na korištenje svih raspoloživih političkih, pravnih i diplomatskih mehanizama u Evropskoj uniji i međunarodnim organizacijama kako bi se zaštitili interesi Hrvata u Bosni i Hercegovini”, istaknuto je.
U dokumentu je zadržana i odredba kojom se državne institucije Hrvatske pozivaju na nastavak saradnje s Hrvatskim narodnim saborom Bosne i Hercegovine.
“Hrvatski sabor poziva sve državne institucije Republike Hrvatske na nastavak suradnje s Hrvatskim narodnim saborom Bosne i Hercegovine i podrške njegovu radu”, piše u ovoj rezoluciji.
Rezolucija također naglašava podršku evropskom putu Bosne i Hercegovine, ali istovremeno izražava zabrinutost zbog načina provođenja izbornih procesa.
“Hrvatski sabor s osobitom pozornošću prati izborne procese u Bosni i Hercegovini te pritom osuđuje otvorene pozive na izborni inženjering radi preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskoga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izaslanika u domovima naroda te drugim tijelima”, piše u ovoj tački.
U obrazloženju dokumenta precizirano je da se Hrvatska na pitanje položaja Hrvata u BiH poziva kao potpisnica Washingtonskog i Dejtonskog mirovnog sporazuma, a ne kao garant Dejtonskog sporazuma, kako se ranije navodilo u pojedinim prijedlozima.
“Republika Hrvatska, kao potpisnica Washingtonskog i Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja prema članku 10. Ustava Republike Hrvatske vodi osobitu skrb o Hrvatima izvan Republike Hrvatske, ima legitimno pravo i odgovornost voditi brigu o političkom položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini”, navodi se.
Autori rezolucije u završnom dijelu naglašavaju da dokument, kako tvrde, ne dovodi u pitanje ustavni poredak niti teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
“Rezolucija ne zadire u unutarnje uređenje Bosne i Hercegovine niti predlaže rješenja protivna njezinu suverenitetu i teritorijalnom integritetu, već predstavlja politički akt Hrvatskog sabora kojim se potvrđuje trajna potpora legitimnom političkom predstavljanju, načelima federalizma i nediskriminacije, nastavku reformskih procesa i daljnjem razvoju dobrosusjedskih odnosa između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine”, piše u rezoluciji.
