Politički obračun u Upravi za indirektno oporezivanje BiH: HDZ i SNSD biraju svoje kadrove
Privodi se kraju konkurs za četiri pozicije pomoćnika direktora u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO), ključne institucije koja kontroliše carine, poreze i primjenu fiskalnih propisa u zemlji. Iako bi izbor novih stručnjaka trebao biti proces koji garantuje kompetentnost i profesionalizam, javnost i analitičari sve češće ukazuju na jasan politički predznak ovog natječaja.
Sektori UIO-a koji su u fokusu – carine, porezi, provođenje propisa i informacione tehnologije – predstavljaju jezgro fiskalne kontrole zemlje, što ih čini izrazito poželjnim za političke lidere koji žele osigurati uticaj nad državnim prihodima. U tom kontekstu, javnost je već primijetila da se izbor kandidata odražava kao politički dogovor između lidera HDZ-a i SNSD-a, Dragana Čovića i Milorada Dodika.
Na listi kandidata ističu se imena povezana s političkim strukturama stranaka. Vinko Skoko, kadar HDZ-a, skoro je siguran na poziciji pomoćnika direktora u sektoru kontrole velikih poreznih obveznika, zahvaljujući izuzetnom bodovanju komisije. Na drugoj strani, Milorad Đurđević, šef kabineta predsjednika Vijeća ministara Zorana Tegeltije iz SNSD-a, prvi je na rang listi za sektor informacione tehnologije, sektor koji postaje sve važniji u modernizaciji i digitalizaciji UIO procesa.
Prethodne spekulacije medija sugerirale su da bi Boris Spasojević, nekadašnji poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS, mogao biti kandidat za sektor carina, dok se za sektor provođenja propisa natječe nekoliko poznatih imena iz javne administracije i revizorskih struktura, uključujući Sedina Mešinovića, Muharema Mašinovića i Dževada Nekića. S druge strane, HDZ-ove kandidatkinje Danijela Jozić i Diana Kvesić također se nalaze na listi, što dodatno potvrđuje balans između dva politička bloka u ključnim segmentima UIO.
Ovaj proces, prema ocjenama stručnjaka, više liči na politički aranžman nego na transparentan konkurs zasnovan na stručnosti i profesionalnim kompetencijama. Uprava za indirektno oporezivanje, sa svojim sektorima i ovlašćenjima, predstavlja centralnu kariku u kontroli finansija države – od oporezivanja velikih kompanija do nadzora nad carinskim tokovima – a kontrola nad ovim institucijama postaje instrument političkog uticaja i moći.
Dok se kandidati pripremaju za imenovanje, pitanje koje se postavlja glasi: da li UIO ostaje institucija koja upravlja porezima i carinama u skladu sa zakonom i stručnim standardima, ili postaje produžena ruka političkih interesa HDZ-a i SNSD-a? Odgovor će imati dugoročne posljedice na transparentnost, pravednost i povjerenje građana u državne institucije.
U vrijeme kada je javnost sve osjetljivija na političke manipulacije u državnim organima, pažljivo praćenje ovog konkursa i budućih imenovanja u UIO postaje ključni indikator stanja demokratije i vladavine prava u Bosni i Hercegovini.
