Rukovodstvo HDZ BiH donijelo je odluku koja se već neko vrijeme špekulisala u političkim kuloarima – Darijana Filipović bit će kandidatkinja ove stranke za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.
Zvanična potvrda ove kandidature očekuje se na press konferenciji zakazanoj za 14:15 sati, čime će HDZ i formalno otvoriti još jednu izbornu bitku koja će, po svemu sudeći, biti daleko od rutinske.
Bitka za hrvatskog člana Predsjedništva
Filipović u utrku ne ulazi bez ozbiljne konkurencije. Nasuprot nje stajat će Slaven Kovačević, kandidat Demokratska fronta, ali i zajednički kandidat tzv. hrvatske opozicione “petorke”, koju čine HDZ 1990, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatski demokratski savez i Hrvatska seljačka stranka.
Ova konfiguracija jasno ukazuje da će izbori za hrvatskog člana Predsjedništva biti više od običnog političkog nadmetanja – riječ je o sudaru različitih koncepcija političkog predstavljanja Hrvata u BiH, ali i testu dominacije HDZ-a unutar tog političkog korpusa.
Kontinuitet stranačke lojalnosti i političkog uspona
Biografija Darijane Filipović pokazuje tipičan, ali stabilan uspon kroz stranačke strukture. Rođena 1987. godine u Mostaru, politički put gradila je od lokalnog nivoa, gdje je do 2014. obavljala funkciju glavne tajnice Kantonalnog odbora HDZ-a BiH u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Na Općim izborima 2014. godine ulazi u Parlament Federacije BiH, dok je 2018. godine, uprkos trećem mjestu po broju glasova unutar stranke, mandat osigurala zahvaljujući preraspodjeli unutar liste, nakon što je Bariša Čolak prešao u Dom naroda.
Na izborima 2022. godine dodatno učvršćuje svoju poziciju sa osvojenih 24.653 glasa za državni parlament, što je rezultat koji je svrstava među vidljivije kadrove HDZ-a.
Danas obavlja niz ključnih funkcija – dopredsjednica je stranke, zamjenica predsjedavajućeg Kluba zastupnika HDZ BiH – HNS BiH, te šefica Izbornog štaba, što jasno pokazuje nivo povjerenja koji uživa unutar vrha stranke.
Strategija HDZ-a: kontrola ili rizik?
Kandidatura Filipović može se posmatrati kao nastavak politike HDZ-a da na ključne pozicije kandiduje provjerene, stranački lojalne kadrove. Međutim, za razliku od prethodnih izbornih ciklusa, politički teren danas je znatno fragmentiraniji.
Opozicione hrvatske stranke, iako tradicionalno slabije, ovaj put nastupaju koordiniranije, dok kandidatura Slavena Kovačevića dodatno komplikuje matematičku računicu.
Drugim riječima – HDZ više ne igra utakmicu u kojoj je pobjeda unaprijed upisana.
Test političke dominacije
Predstojeći izbori bit će svojevrsni referendum o snazi HDZ-a među Hrvatima u BiH. Ako Filipović ostvari ubjedljivu pobjedu, stranka će dodatno učvrstiti narativ o ekskluzivnom legitimitetu predstavljanja.
U suprotnom, otvorit će se prostor za ozbiljna politička preispitivanja – ne samo unutar hrvatskog političkog bloka, nego i šire, u kontekstu odnosa snaga u Bosni i Hercegovini.
Jedno je sigurno: kandidatura Darijane Filipović nije samo personalna odluka, već potez koji će imati dalekosežne političke posljedice.
