Javna rasprava o Nacrtu studije uticaja na životnu sredinu za izgradnju HE Buk Bijela u Foči protekla je u znaku oštre podjele između zagovornika projekta i predstavnika ekoloških organizacija, koji upozoravaju na niz otvorenih pitanja i nedostataka u dokumentu. Rasprava je održana u okviru ponovljenog postupka, nakon što je prethodna ekološka dozvola za prvu od tri planirane elektrane u sistemu HES Gornja Drina istekla krajem 2024. godine.
Dok su predstavnici stručnog tima koji je radio studiju tvrdili da su uticaji projekta minimalni, posebno kada je riječ o zdravlju stanovništva te biljnom i životinjskom svijetu, iz Centra za životnu sredinu poručuju da studija ne daje odgovore na ključna pitanja i da su određeni segmenti obrađeni nedovoljno temeljito.
Manjkavosti studije
U saopćenju nakon rasprave, Centar za životnu sredinu naglašava da je kumulativni efekat budućeg sistema hidroelektrana obrađen na osnovu istraživanja voda provedenog na samo tri lokacije, iako bi sistem zahvatio oko 30 kilometara toka Drine. Smatraju da takav pristup nije dovoljan za procjenu stvarnog uticaja tri planirane elektrane "Buk Bijela", "Foča" i "Paunci" kao ni dodatnih energetskih objekata planiranih u slivu Drine, uključujući i projekte u Crnoj Gori.
Posebno zabrinjava, kako navode, izostanak obračuna velikih voda. U studiji je konstatovano da adekvatni ulazni podaci ne postoje, zbog čega nije izvršena potpuna analiza rizika od poplava. Bez tih podataka, upozoravaju iz Centra, nije moguće procijeniti da li bi izgradnja brane i formiranje akumulacije mogli povećati opasnost po stanovništvo nizvodno.
Rijeka Drina predstavlja jedno od najznačajnijih staništa mladice u Bosni i Hercegovini, ali i u širem evropskom kontekstu. U studiji se kao mjera ublažavanja navodi izgradnja mrijestilišta na rijeci Bjelavi, no iz Centra ističu da su takve tvrdnje paušalne, s obzirom na to da je riječ o izuzetno osjetljivoj vrsti koju je teško uzgajati u vještačkim uslovima.
Atmosfera na raspravi
Prema navodima Centra za životnu sredinu, pitanja i primjedbe koje su izražavale zabrinutost zbog mogućih negativnih posljedica često su dočekivane negodovanjem dijela prisutnih, uz, kako tvrde, paušalne i ironične odgovore pojedinih članova ekspertskog tima.
Naglašavaju da javna rasprava mora biti prostor otvorenog dijaloga, u kojem svi građani imaju pravo tražiti precizne i argumentovane odgovore.
Tokom rasprave isticani su ekonomski benefiti za lokalnu zajednicu, zapošljavanje tokom izgradnje, punjenje općinskog budžeta i infrastrukturna unapređenja. Nakon obraćanja načelnika Foče, moglo se zaključiti da lokalne vlasti projekat smatraju strateškim i da mu daju punu podršku.
Predstavnik jednog ekološkog udruženja iz Zvornika upozorio je da benefiti hidroelektrana za lokalne zajednice često nisu onakvi kakvima se predstavljaju, navodeći iskustvo iz svog grada. Njegovo izlaganje izazvalo je burne reakcije dijela prisutnih.
Sličnu reakciju izazvala je i predstavnica Aarhus centra, koja je ukazala na pitanja državne imovine i nadležnosti za raspolaganje prirodnim resursima, naglašavajući da entiteti, prema važećem zakonodavstvu, ne mogu samostalno raspolagati državnom imovinom niti donositi odluke o projektima ove vrste bez jasnog pravnog okvira.
"Kako oni uopšte mogu da raspravljaju o studiji uticaja ako znamo da je rijeka državna imovina i da njome može da upravlja samo država BiH. Nažalost nisam dobila odgovor na to pitanje", izjavila je Nina Kreševljaković, pravna savjetnica u Aarhus centru BiH.
O najvažnijem aspektu cijelog projekta, njegovoj legalnosti u kontekstu Odluke OHR-a iz 2005. godine o zabrani raspolaganja državnom imovinom tokom rasprave se najmanje govorilo, uz obrazloženje organizatora da se oni samo bave studijom o uticaju na životnu sredinu.
Projekat "Buk Bijela" vrijedan je oko 250 miliona eura, a zajednički ga realizuju elektroprivrede Republike Srpske i Srbije.
Kamen temeljac položen je 2021. godine, a u međuvremenu su izvedeni pripremni radovi uprkos činjenici da je uzurpirana imovina države BiH.
Uzurpacija državne imovine
Predstavnici investitora i nadležnih institucija ističu da je riječ o projektu minimalnog uticaja na zdravlje ljudi i okoliš, te da će sistem biti građen fazno, u periodu od više decenija. S druge strane, ekološke organizacije upozoravaju da se uticaj mora posmatrati kumulativno, uzimajući u obzir sve planirane objekte u slivu Drine.
"Ukoliko se realizuju ovi projekti, Drina će iz jedne tekuće rijeke postati jezero na prostoru desetina kilometara", kaže Jelena Ivanić, članica Centra za životnu sredinu iz Banje Luke.
I sama izgradnja, odnosno građevinski radovi dovoljno plaše stanovnike Foče, jer imaju loša iskustva.
"Danas kad imamo prekid saobraćaja prema Sarajevu direktno uzrokovan radovima na elektrani Bistrica koja je manjeg kapaciteta od Buk Bijele, onda se plašimo kad počnu radovi da ćemo ostati bez komunikacije sa Crnom Gorom, Hercegovinom ili će nam ostati samo put do Goražda", kaže Dragana Drakul, članica Udruženja "Bjelava" Foča.
Ono što je dodatno primjetno jeste da na raspravi nije bilo predstavnika lokalnih zajednica iz Federacije BiH koje se nalaze nizvodno od Foče, iako bi eventualne promjene vodnog režima, rizik od poplava ili izmjene mikroklime mogle imati posljedice i po ta područja.
Javni uvid u Nacrt studije traje do 7. marta 2026. godine, a građani mogu dostavljati primjedbe nadležnom ministarstvu.
Ako je suditi po tonu većine izlaganja i jasnoj podršci lokalnih vlasti, projekat "Buk Bijela" ima snažan politički i institucionalni zamah. Međutim, poruka ekoloških organizacija ostaje jasna, prije donošenja konačne odluke, potrebno je temeljito razmotriti sve kumulativne, pravne i zdravstvene aspekte, jer bi eventualne posljedice bile dugoročne i teško popravljive.
