Hrvatska elektroprivreda (HEP) prošle godine ostvarila je iznenađujuće pozitivne rezultate, uprkos padu prihoda od milijardu eura i višegodišnjoj energetskoj krizi.
Dobit poduzeća udvostručena je u odnosu na 2023., a istovremeno je HEP otplatio dio dugova, uložio u nova postrojenja i povratio likvidnost.
Ekonomist Neven Vidaković ističe da takvi rezultati, pri padu prihoda od 25 posto, “rjeđe nego rijetko” viđaju čak i najveće kompanije. Prema njegovoj analizi, u igri je kombinacija nižih nabavnih cijena energije, bolje organizacije i, vjerojatno, smanjenog isisavanja novca iz poduzeća nakon godina korupcijskih afera. Rashodi su drastično smanjeni, što je direktno utjecalo na rekordnu dobit od preko 300 milijuna eura.
HEP je u prošlosti bio upleten u brojne kontroverze, uključujući sporni projekt vjetroparkova Krš-Pađene i aferu “Plin za cent”, u kojoj je poduzeće prodalo plinske zalihe za simboličnu cijenu, uz štetu od preko 100 milijuna eura. Iako su ove afere ostavile trag, stručnjaci ističu da je sada vidljiv pokušaj konsolidacije i vraćanja kontrole.
Sindikalni lider Denis Geto naglašava da iza rezultata nema nikakve mistike. “Pored sezonsko-hidrološkog faktora i variranja cijena energenata, država je kroz otpise duga i dotacije pomogla HEP-u da se oporavi, iako je poduzeće pretrpjelo značajnu štetu”, kaže. Dodaje da je javni interes za HEP ključan i da građani ne bi dopustili privatizaciju, unatoč pritiscima tržišta i krupnog kapitala.
Pitanje koje ostaje jest: je li riječ o jednokratnom financijskom uspjehu ili početku trajnijeg preokreta u poslovanju HEP-a? Stručnjaci poput Vidakovića preporučuju strpljenje i praćenje rezultata u 2025. kako bi se vidjelo je li riječ o održivom modelu ili privremenom “čudu”.
