Prošle godine, državni dug Njemačke porastao je za 144 milijarde eura na ukupno 2,84 biliona eura, što odgovara 63,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje, objavila je danas Bundesbanka.
Više od polovine rasta duga objašnjava se ulaganjima u infrastrukturu i odbranu. Poređenja radi, njemački dug je 2024. godine iznosio 62,2 posto bruto domaćeg proizvoda, dok evropska pravila predviđaju gornju granicu od 60 posto.
Institut za svjetsku ekonomiju u Kielu (IfW) procjenjuje da će njemački dug 2026. godine iznositi oko 65 posto bruto domaćeg proizvoda, a 2027. godine čak 66,6 posto, prvenstveno zbog planiranih milijardu dolara vrijednih investicija u infrastrukturu i odbranu.
Povećanje duga bilo je veće od ukupnog državnog deficita od 119 milijardi eura koji je objavio Njemački savezni statistički zavod, jer je dio duga iskorišten za akumulaciju finansijske imovine, što se ne evidentira kao deficit, prenosi Wirschaftsvohe.
Dug savezne vlade porastao je za 107 milijardi eura, dok su dugovi saveznih pokrajina i općina porasli za 19, odnosno 25 milijardi eura.
Dugovi socijalnog osiguranja su se više nego udvostručili, sa tri milijarde na sedam milijardi, ali se uglavnom drže kao interni krediti savezne vlade i ne ulaze u ukupni nacionalni dug.
Kao članica EU, Njemačka se također zadužuje na evropskom nivou putem zajedničkog budžeta. Udio Njemačke u dugu u Evropskoj uniji procjenjuje se na oko 118 milijardi eura ili 2,6 posto bruto domaćeg proizvoda Njemačke, u skladu s udjelom u finansiranju budžeta EU.
Stručnjaci upozoravaju da dug raste brže od ekonomskog rasta, a kombinacija unutrašnjih i evropskih obaveza znači da će fiskalna disciplina i dalje biti izazov za njemačku vladu.
