Prva ministrica Sjeverne Irske, Michelle O’Neill, izjavila je da bi se referendum o ujedinjenju Sjeverne Irske s Republikom Irskom trebao održati do 2030. godine.
O'Neill, koja dolazi iz redova stranke Sinn Fein, naglasila je da je sada pravo vrijeme za početak planiranja i priprema za ovaj historijski korak.
Gostujući u emisiji "Sunday Morning With Trevor Phillips", O'Neill je istakla da ujedinjenje vidi kao priliku da narod Sjeverne Irske "preuzme sudbinu u svoje ruke".
O'Neill se u svom izlaganju osvrnula na izlazak Velike Britanije iz Evropske unije, opisujući ga kao katastrofalan potez koji je povučen protiv volje građana Sjeverne Irske.
"Ne želim da se našem narodu ponovi ono što se desilo s Brexitom. To je bilo ekonomsko samopovređivanje ogromnih razmjera, urađeno protiv želja naroda. Imamo priliku da sami odlučujemo o svojoj sreći i pozivam sve političke lidere da tome zajedno težimo", poručila je prva ministrica.
Ipak, put do referenduma (tzv. border poll) nije usaglašen ni unutar same Irske, niti unutar vlade u Belfastu.
Izjave O’Neill direktno su u suprotnosti s ranijim stavom irskog premijera (Taoiseacha) Micheála Martina, koji je u septembru prošle godine izjavio da se referendum sigurno neće desiti prije 2030. godine.
Zamjenica prve ministrice, Emma Little-Pengelly, koja predstavlja unioniste (pobornike ostanka u Ujedinjenom Kraljevstvu), odbacila je ove najave. Ona tvrdi da podrška nacionalističkim i republikanskim pokretima nije značajno porasla još od 1998. godine.
"Oni koji žele raspad Unije stalno pokušavaju stvoriti privid zamaha koji u stvarnosti ne postoji u Sjevernoj Irskoj", izjavila je Little-Pengelly.
Podsjećamo, prema Sporazumu na Veliki petak iz 1998. godine, britanski sekretar za Sjevernu Irsku može raspisati referendum samo ako se učini vjerovatnim da bi većina glasača podržala ujedinjenu Irsku.
Korijeni podjele: Od jedinstvenog ostrva do današnjih granica
Irska je posljednji put bila jedinstvena politička cjelina pod britanskom vlašću u okviru Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske, u periodu koji je trajao od 1801. pa sve do početka dvadesetih godina prošlog vijeka.
Iako je cijelo ostrvo bilo pod istom krunom, unutrašnje tenzije i težnja za nezavisnošću kulminirale su Irskim ratom za nezavisnost, koji je trajno promijenio mapu ovog dijela Evrope.
Ključni trenutak dogodio se 1921. godine, kada je formalizovana podjela ostrva. Tada je stvorena Sjeverna Irska kao dio Ujedinjenog Kraljevstva, dok je ostatak teritorije postao Irska Slobodna Država, iz koje će kasnije nastati današnja moderna Republika Irska.
Ova granica nije bila samo administrativna, već je postala simbol dubokih vjerskih i političkih podjela koje su decenijama definisale odnose u ovom regionu.
Tokom druge polovine 20. vijeka, Sjevernu Irsku potresali su višedecenijski sukobi poznati kao "Troubles", koji su se temeljili upravo na pitanju državne pripadnosti. Ti sukobi su okončani tek 1998. godine potpisivanjem Sporazuma na Veliki petak.
Upravo taj dokument danas služi kao pravni temelj za bilo kakve promjene statusa, jer on predviđa mogućnost ujedinjenja ostrva isključivo mirnim putem i na osnovu jasno izražene volje većine građana na referendumu. Današnja debata koju predvodi Michelle O’Neill zapravo je pokušaj da se nakon više od jednog vijeka od podjele ponovo otvori pitanje brisanja granice koja je uspostavljena 1921. godine.
