Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan intenzivirao je diplomatske napore kako bi doveo Sjedinjene Američke Države i Iran za pregovarački stol.
Prema navodima turskih medija, Erdogan je predložio održavanje trilateralnog samita koji bi mogao biti ključan za deeskalaciju tenzija na Bliskom istoku.
Kako prenosi uticajna turska kolumnistica Hande Firat, Erdogan je ideju o sastanku na visokom nivou iznio tokom telefonskog razgovora sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, održanog 27. januara.
Predloženi format uključivao bi lidere Turske, SAD-a i Irana, a samit bi se potencijalno mogao održati putem videokonferencije.
Prema izvještaju, Trump je pozitivno reagovao na ovaj prijedlog. Glavna tema razgovora bila je upravo iranska kriza, pri čemu je Erdogan naglasio čvrst stav Ankare - rješenje se mora tražiti za pregovaračkim stolom, a ne vojnim putem.
Deset dana intenzivne "šatl" diplomatije
Prijedlogu samita prethodio je kritičan desetodnevni period intenzivnih kontakata koje je predvodio turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan. Ankara je u ovom periodu djelovala kao ključni posrednik:
i 14. januar: Fidan je obavio dva razgovora sa iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem. januar: Održan je ključni razgovor sa američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom. Specijalni kontakti: Fidan se u Ankari dva puta sastao sa Tomom Barrackom, osobom od visokog povjerenja Donalda Trumpa.
"Zajednička nit svih ovih razgovora bila je jasna: diplomatija, a ne sukob", navodi Fırat u svom izvještaju.
Uslovi i prepreke: Šta Washington traži od Teherana?
Iako postoji volja za razgovorom, Bijela kuća je pred Iran postavila rigorozne uslove za povratak pregovorima:
Predaja ili eliminacija obogaćenog uranijuma.
Zatvaranje preostalih nuklearnih postrojenja.
Demontaža raketnih kapaciteta dugog dometa.
Prestanak prijetnji Izraelu.
Ankara smatra da je upravo četvrti uslov, odnos prema Izraelu, srž američkog pritiska. Turski zvaničnici vjeruju da bi simboličan diplomatski gest Teherana, uz smanjenje političkog pritiska unutar Izraela, mogao otvoriti put ka dogovoru, možda čak i kroz saradnju na naftnim poljima ili razmjeni tehnologija.
Turska strategija se oslanja na koordinaciju sa Katarom i Omanom kako bi se izbjegla vojna intervencija koja bi destabilizovala cijeli region. Suština turskog posredovanja svedena je na rečenicu: "Niti je Iran udario, niti su Sjedinjene Države izgubile prestiž."
Ukoliko iranski predsjednik Masoud Pezeshkian prihvati Erdoğanov poziv, svijet bi uskoro mogao svjedočiti istorijskom diplomatskom susretu koji bi iz temelja promijenio geopolitičku sliku Bliskog istoka.
