Kako se rok za prekid vatre približava , razgovori između Sjedinjenih Država i Irana ostaju u zastoju bez vidljivog napretka.
Dok Washington izražava želju za nastavkom dijaloga, Islamska Republika insistira na tome da njeno učešće u bilo kakvim pregovorima ostaje uslovljeno opipljivom promjenom ponašanja američke strane i ukidanjem embarga.
Nakon suspenzije posjete američkog potpredsjednika J.D. Vancea pakistanskoj prijestolnici Islamabadu, sve je otvorenije pitanje hoće li rat ponovo izbiti, posebno s obzirom na nastavak zastoja u pregovorima i približavanje kraja primirja.
Rat je izbio u subotu ujutro, 28. februara 2026. godine, nakon zajedničkih udara Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, što je potaknulo Teheran na odmazdu, što je dovelo do nasilnih sukoba u kojima je prisutna intenzivna razmjena raketa i dronova.
Hoće li se rat s Iranom nastaviti?
Nakon više od mjesec dana borbi koje su proširile svoj utjecaj na regiju Perzijskog zaljeva i šire, pakistanski premijer Shehbaz Sharif objavio je u srijedu, 8. aprila 2026. godine, privremeno primirje na dvije sedmice u pokušaju da obuzda eskalaciju. Pakistan igra ulogu posrednika između dvije strane, u nastojanju da ih gurne ka rješenju. Kako se primirje bliži kraju, i iako je Iran prethodno isključio održavanje nove runde pregovora ove sedmice, američki predsjednik Donald Trump izjavio je u ponedjeljak, 20. aprila 2026. godine, putem John Fredericks Media Networka, da će Teheran sjesti za pregovarački stol, naglasivši pritom da Sjedinjene Države neće dozvoliti Iranu da razvije nuklearno oružje.
S druge strane, iranska državna televizija je u utorak izvijestila da nijedna iranska delegacija nije otputovala u Pakistan na razgovore sa Sjedinjenim Državama.
U istom kontekstu, Agence France-Presse, pozivajući se na iranske izvore, izvijestila je da je odluka o učešću u pregovorima i dalje povezana sa stepenom bilo kakve promjene u stavovima Sjedinjenih Država, što odražava kontinuirano stanje oklijevanja unutar Teherana. U međuvremenu, J.D. Vance bi trebao otputovati u Pakistan kako bi razgovarao o mogućnosti nastavka pregovora.
Na pomorski saobraćaj uvedena je vojna blokada.
Sa svoje strane, američki predsjednik Donald Trump je tvitao na Truth Socialu da je pristao da obustavi vojni napad na Iran na dvije sedmice na zahtjev pakistanskog premijera Shehbaza Sharifa i načelnika vojske Asima Munira, pod uslovom da Iran u potpunosti, sigurno i odmah ponovo otvori Hormuški moreuz. Ova objava uslijedila je neposredno prije planiranog datuma vojnog napada.
Ali situacija se nije potpuno smirila; predsjednik Donald Trump kasnije je najavio vojnu blokadu brodova prema i iz iranskih luka, potez koji je Teheran smatrao neprijateljskim činom i opisao kao "pirateriju", upozoravajući na bilo kakvu daljnju eskalaciju. Ovaj potez također ima za cilj povećanje ekonomskog pritiska na Iran nakon što je proces pregovora zastao.
U svjetlu ovih događaja, Iran je nastavio da utvrđuje svoju kontrolu nad Hormuškim moreuzom i, iako je ponovo otvoren na kratko, brzo je ponovo zatvoren nakon izvještaja o napadima na brodove u regiji, uključujući i tanker s naftom. Predsjednik Trump smatrao je ono što se dogodilo jasnim kršenjem sporazuma o prekidu vatre, optužujući Iran za eskalaciju.
Sa svoje strane, Islamska Republika Iran potvrdila je da neće u potpunosti ponovo otvoriti moreuz dok Sjedinjene Države ne ukinu blokadu nametnutu njenim lukama. S druge strane, Trump je naglasio da će ova blokada ostati na snazi sve dok Iran ne pristane na mirovni sporazum kojim se okončava rat, napominjući da ekonomski gubici koje Teheran trpi iznose oko 500 miliona dolara dnevno, što je on opisao kao (neodrživo čak ni u kratkom roku).
