Nakon što je hrvatski predsjednik Zoran Milanović otkazao ovogodišnji samit Brdo-Brijuni zbog izjava i postupaka srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, iz ureda slovenačke predsjednice Nataše Pirc Musar saopćeno je da se ne mogu miješati u odluku.
Pirc Musar, koja s Milanovićem kopredsjedava inicijativom, potvrdila je da su u toku razgovori o održavanju samita na alternativnoj lokaciji.
Hoće li se samit ipak održati na alternativnoj lokaciji?
Iz Ureda predsjednika Slovenije saopšteno je da ih je Milanovićev ured ispravno i pravovremeno obavijestio o njihovoj namjeri. "Ovo je interna politička odluka hrvatskog predsjednika, u koju se ne možemo miješati i ne komentarišemo je", navodi se u saopštenju. Dodaju da su savjetnici za vanjsku politiku dva ureda u redovnom kontaktu i da postoji namjera da se samit procesa Brdo-Brijuni održi ove godine, ali na drugoj lokaciji.
Šta je proces Brdo-Brijuni?
Proces Brdo-Brijuni pokrenule su Slovenija i Hrvatska 2010. godine kako bi ojačale međusobnu saradnju i ubrzale evropske integracije zemalja jugoistočne Evrope. Inicijativom kopredsjedavaju predsjednici Hrvatske i Slovenije, a među njenim članicama su, pored te dvije zemlje i Srbije, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Kosovo. Sastanci se održavaju godišnje, a ovogodišnji je trebala biti održan u Hrvatskoj na Brijunima.
Milanovićeva odluka i Vučićeva reakcija
Milanović je u ponedjeljak otkazao sastanak, pojasnivši u pisanoj poruci da su Vučićeve najnovije izjave u potpunoj suprotnosti s ciljevima procesa Brdo-Brijuni. Ustvrdio je da one pogoršavaju međudržavne odnose i ugrožavaju mir i stabilnost u jugoistočnoj Evropi, zbog čega Vučićev dolazak u Hrvatsku nije moguć.
Vučić je sarkastično odgovorio. "Što se tiče mog dolaska na Brijune, u potpunosti podržavam Zorana Milanovića, on je potpuno u pravu, ja tamo ne pripadam", rekao je. Rekao je i da bi mnogo radije otišao u Jasenovac da položi cvijeće. "Neka slobodno pozove svoje prijatelje iz Prištine, Tirane i odakle god želi, sigurno im neću pokvariti tu idiličnu atmosferu", dodao je.
Hronologija zategnutih odnosa
Razmjena oštrih izjava između Zagreba i Beograda traje već duže vrijeme, a u tome prednjači srbijanski predsjednik, koji gotovo uvijek dobije odgovor iz Zagreba. Vučić je optužio Hrvatsku za miješanje u unutrašnje stvari i podršku studentskim protestima u Srbiji, tokom kojih je nekoliko hrvatskih državljana protjerano iz zemlje, a novinarima iz Hrvatske zabranjen ulazak.
Nakon što su Hrvatska, Albanija i Kosovo u martu prošle godine potpisale sporazum o vojnoj saradnji, Vučić ga je više puta nazvao "ratnim savezom" usmjerenim protiv Srbije. Prije dvije sedmice je na RTS-u izjavio da se Srbija priprema za napad potpisnika sporazuma, koji navodno samo čekaju pravi trenutak. Iako je tvrdio da Srbija ima dovoljno snage da se brani, rekao je da osjeća nelagodu i strah uprkos ponovljenim uvjeravanjima iz Hrvatske da sporazum nije usmjeren protiv Srbije.
Tenzije su porasle i zbog srpske nabavke kineskih hipersoničnih balističkih raketa CM-400, nakon čega je predsjednik Milanović javno upozorio Vučića da pazi šta govori.
Verbalni sukob nastavio se i krajem marta. Nakon što je prošle subote srpskom historičaru Milošu Koviću zabranjen ulazak u Hrvatsku jer je navodno predstavljao prijetnju nacionalnoj sigurnosti, Vučić je odluku nazvao "divljaštvom". "Ko god ima imalo pameti i ko god želi nešto reći o Oluji, Jasenovcu, Jadovnu, Prebilovcima i srpskoj patnji, ne može ući u Hrvatsku", rekao je. Dan nakon nedjeljnih lokalnih izbora u Srbiji, komentirao je navodno prisustvo automobila s hrvatskim registracijskim tablicama u jednoj od općina. "Bilo mi je jasno koliko je logistika susjedne zemlje komplicirana", rekao je, dodajući da svakodnevno prima izvještaje o aktivnostima stranih obavještajnih agencija.
Na Vučićeve optužbe reagovao je i hrvatski premijer Andrej Plenković, odbacivši tvrdnje o stvaranju ratnog saveza i miješanju u unutrašnje stvari Srbije kao "dva lažna koncepta". "Neću svaki dan ponavljati šta mislim o tome", dodao je Plenković.
