Evropska komisija dala je zeleno svjetlo državama članicama EU da samostalno uvode zabrane pristupa maloljetnicima društvenim mrežama, u okviru Zakona o digitalnim uslugama koji ima za cilj dodatnu zaštitu djece na internetu.
I dok se Evropa već priprema za restriktivne mjere, u našoj zemlji tek se otvara rasprava o tome gdje postaviti granicu između slobode, sigurnosti i zdravog razvoja mladih.
Sve veći broj istraživanja potvrđuje ono što roditelji, nastavnici i psiholozi već godinama primjećuju – prekomjerno korištenje društvenih mreža ozbiljno narušava mentalno zdravlje djece i tinejdžera. Pametni telefoni, brzi internet, selfie kamere i beskonačno “scrollanje” promijenili su način odrastanja, a prvi znak problema vidi se u sporijem usvajanju socijalnih vještina, smanjenoj koncentraciji i otežanom razvoju govora i motorike.
Uz to, online okruženje sve češće postaje prostor za širenje govora mržnje, izlaganje neprimjerenom sadržaju, digitalno nasilje, pa čak i seksualno iskorištavanje djece. Pitanje je koliko smo kao društvo spremni i sposobni filtrirati sadržaj kojem su mladi izloženi.
Primjeri iz svijeta pokazuju da su neke zemlje već povukle radikalne poteze – Australija je zabranila društvene mreže osobama mlađim od 16 godina, dok Francuska i Holandija žele tu granicu postaviti na 15 godina. Grčka razmatra opciju otvaranja profila isključivo uz roditeljski pristanak.
U BiH, međutim, bez ozbiljne strategije države i uključenosti obrazovnog sistema, roditelja i cijele zajednice, teško da će doći do konkretnih pomaka. Edukacija o medijskoj pismenosti, javne debate i kampanje su neophodni koraci, ali vrijeme curi – a internet ne čeka.
Zaštita djece na internetu nije stvar izbora, nego civilizacijska obaveza. Pitanje je samo – hoćemo li se probuditi prije nego što posljedice postanu nepovratne.
