Iz EU se sve češće čuju glasovi da bi evropski put BiH trebalo ubrzati, i da ne bi trebalo čekati da sa zemljom započnu pregovori o članstvu u EU, iako je donedavno prevladavao stav da se ne treba žuriti.
Nakon što je Šarl Mišel, predsjednik najvišeg tijela EU, Evropskog savjeta, prije nekoliko dana na Strateškom forumu u slovenačkom Bledu rekao da bi i EU i zemlje kandidati trebalo da budu spremni do 2030. za proširenje, pojavila su se očekivanja da bi moglo doći do određenog ubrzavanja evropskih integracija.
Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, nedavno je u Toledu, na neformalnom sastanku Savjeta za spoljne poslove EU, rekao da je Komisija spremna da podrži prijedloge kako bi se to postiglo, navodeći da preostaje da se vidi da li će se to dogoditi u oktobru s prijedlozima koje imaju, podsjećajući da je namjera da se postigne istinska integracija ljudi i ekonomija u EU.
"Mislim da će svi imati sve na stolu do oktobra, tako da se nadam da neće biti samo jedan, nego svi", rekao je on i dodao da je Mišelova poruka dobrodošla.
I Gordan Grlić Radman, ministar spoljnih poslova Hrvatske, dao je sličnu izjavu, uz napomenu da vjeruje da će BiH prije kraja ove ili početkom sljedeće godine započeti pregovore o članstvu.
(Ne)realno da BiH postane dio EU do 2030. godine
On je, naime, rekao da je to bio hrvatski prijedlog na posljednjem sastanku Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje u julu, te da Hrvatska očekuje pozitivan izvještaj Evropske komisije o napretku zemalja zapadnog Balkana.
S obzirom na to da je vladajuća koalicija na nivou BiH proteklih nekoliko dana uspjela da usvoji nekoliko važnih zakona, pojavljuje se sve veći broj pobornika što skorijeg započinjanja pregovora o članstvu. Protivnici ove ideje smatraju da bi to bila nagrada za nedovoljno izraženu volju domaćih političara da sprovode reforme, tvrdeći da usvojeni zakoni ne idu dovoljno daleko. Pobornici, pak, ističu da početak pregovora ne znači i članstvo, te da bi to bila prilika da se kroz rad na klasterima utiče na popravljanje nedostataka koji se pojave u primjeni.
Upravo će primjena ovih zakona, posebno Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, biti ključan dokaz da li su ovi zakoni dobri, smatra Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzla, bivši sudija, tužilac i predsjednik Centralne izborne komisije BiH.
On smatra da EU ne bi trebalo da gleda kroz prste BiH i da insistira na sprovođenju reformi. Podsjeća da su najvažniji prioriteti u 14 preporuka Evropske komisije borba protiv korupcije i vladavina prava, te integritet izbornog procesa.
