Policiji bi trebalo omogućiti pristup određenim porukama šifriranim od kraja do kraja kako bi im se pomoglo da se efikasnije bore protiv prijetnji evropskoj sigurnosti, izjavio je koordinator EU za borbu protiv terorizma, Bartjan Wegter.
S rastućim strahovima da se zločini planiraju i izvršavaju na platformama poput WhatsAppa, sve su glasniji pozivi da se vlastima odobri pristup takvim komunikacijama .
"Situacija postaje neodrživa za istražitelje"
Dugogodišnja debata između organa za provođenje zakona i zagovornika privatnosti podataka o tome da li podaci s platformi poput WhatsAppa trebaju biti dostupni za istrage dobila je novi zamah. Vlasti tvrde da prebacivanje kriminalaca na takve servise onemogućava im presretanje ključnih komunikacija.
"Suočavamo se sa situacijom koja postaje neodrživa, gdje naši istražitelji gube sposobnost provođenja istraga", rekao je Wegter u intervjuu.
Wegter, koji je odgovoran za davanje preporuka i olakšavanje saradnje među članicama EU, ima značajan utjecaj. Govori na ministarskim sastancima i član je grupe službenika za provođenje zakona poznate kao "Going Dark", koja je utjecala na strategiju unutrašnje sigurnosti EU. Ta strategija predlaže nova pravila o zadržavanju podataka i omogućavanju pristupa podacima od strane nadležnih organa.
Tvrdi se da bi pristup privatnoj prepisci bio "strogo regulisan"
Prema Wegteru, agencijama za provođenje zakona treba dozvoliti pristup porukama i drugim informacijama, uključujući metapodatke poput lokacije i vremena slanja.
Međutim, naglasio je da bi takav pristup trebao biti odobren od slučaja do slučaja i da bi trebao biti "strogo reguliran", na isti način na koji su regulirani tradicionalno prisluškivanje i druge tehnike nadzora.
Platforma za kriminal?
Izvještaj koji je Europol objavio prošlog decembra otkrio je primjere terorista koji organiziraju i promoviraju svoje aktivnosti u grupnim chatovima šifriranim od početka do kraja. Među njima su medijska grana Islamske države - provincije Khorasan, Al Azaim i neonacistička grupa Sturmjäger Division.
Wegter je upozorio da prijetnja terorizma u Evropi "i dalje ostaje visoka".
Otpor zbog privatnosti i sigurnosti
Prijedlozi za pristup podacima naišli su na snažan otpor zbog zabrinutosti za privatnost i sigurnost. Glavna tačka sporenja je da li je tehnički moguće dozvoliti policiji da čita šifrirane poruke bez slabljenja cijelog sistema, čime se otvaraju vrata zlonamjernim akterima poput hakera i autoritarnih vlada.
U maju su grupe za građanska prava, akademici i istraživači pisali Evropskoj komisiji, upozoravajući da bi njeni planovi za unutrašnju sigurnost mogli dovesti upravo do takvog scenarija.
Uloga tehnoloških kompanija
Tehnološke kompanije se također dugo protive bilo kakvim naporima za slabljenje enkripcije. Međutim, Wegter je rekao da želi da budu uključene u proces definiranja zakona i tehnologije koji bi omogućili pristup policiji.
„Vjerujem da bi oni koji dizajniraju brave trebali biti u stanju dizajnirati i ključ“, rekao je.
„Možemo obezbijediti enkripciju i imati alat ili način da naši istražitelji pristupe [podacima] u pojedinačnim slučajevima. Mislim da nije fer reći da imate jedan ključ, a to znači da je sve dostupno svima“, dodao je Wegter.
Ažuriranje politika zadržavanja podataka
Wegter je također tvrdio da bi pravila EU o zadržavanju podataka trebala biti ažurirana kako bi se utvrdio minimalni period zadržavanja komunikacijskih podataka. Zbog trenutne konfuzije u pravilima, istražitelji se suočavaju s "lutrijom" u tome hoće li moći dobiti pristup podacima, objasnio je.
Podsjetio je da je najviši sud EU poništio zakon o zadržavanju podataka 2014. godine, ali je tvrdio da se stav suda od tada promijenio.
Javne konsultacije EU o ažuriranju pravila o zadržavanju podataka završene su prošlog petka, a prikupljeno je oko 5.000 odgovora, od kojih su mnogi došli od anonimnih ispitanika koji se protive svakom povećanju državnog nadzora.
