Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić govorio je o rigoroznim kontrolama poljoprivrednih poticaja, otkrivenim nepravilnostima, ali i mjerama koje je ovo ministarstvo poduzelo kako bi stalo ukraj zloupotrebama budžetskog novca.
Ministar Hrnjić je gostujući u emisiji "Plenum" na Federalnoj televiziji (FTV) istakao da je u njegovom mandatu poljoprivrednicima isplaćeno više od pola milijarde konvertibilnih maraka, naglasivši da su pooštrene kontrole i izmijenjeni pravilnici u potpunosti transformisali sistem u smjeru veće transparentnosti.
Osvrćući se na slučaj koji je posljednjih dana u fokusu javnosti, Hrnjić je priznao da to nije usamljen primjer te vjeruje kako postoji još sličnih predmeta, ali da oni uglavnom datiraju iz ranijeg perioda.
"Mogu biti ponosan na ono što smo uradili u posljednje tri godine. Sistemskim rješenjima, promjenom pravilnika i zatezanjem uslova za dobijanje poticaja došli smo u situaciju da u ove tri godine još uvijek nemamo slučajeve za koje možemo reći da je neko zloupotrijebio sredstva", kazao je Hrnjić.
Prema njegovim riječima, aktuelni saziv Ministarstva se uglavnom bavio "gorućim" predmetima koje su naslijedili iz ranijih mandata.
Kao primjer je naveo da je nakon 2012. godine ostalo čak 470 neriješenih predmeta kapitalnih ulaganja. Veći dio je riješen prije njegovog dolaska, dok je njegov mandat dočekalo oko 70 neriješenih slučajeva.
Govoreći o konkretnom predmetu koji je aktueliziran u javnosti, Hrnjić je pojasnio da podnositelju zahtjeva poticaj na kraju uopšte nije isplaćen.
"On je bio jedan od tih gdje je isplata zaustavljena", kazao je Hrnjić, dodajući da su mnogi drugi aplikanti sami odustali od svojih zahtjeva, vjerovatno svjesni da nisu u skladu s tadašnjim pravilima.
Hrnjić je povukao i paralelu između prošlog i sadašnjeg sistema. Raniji pravilnici su omogućavali procjene vrijednosti investicija na osnovu slobodnih nalaza sudskih vještaka, dok danas korisnici moraju dostaviti egzaktne fakture i kompletnu dokumentaciju kojom dokazuju stvarnu vrijednost ulaganja.
Svaki predmet kapitalnih ulaganja kojih ima nekoliko hiljada godišnje detaljno se obrađuje, a službenici lično posjećuju svaku adresu i provjeravaju objekte i opremu prije odobrenja sredstava.
Nakon što se poticaj isplati, nadležnost prelazi na Federalnu upravu za inspekcijske poslove, koja provodi naknadne kontrole na terenu.
Ministar se dotakao i izmjena zakonskih rješenja, istakavši da je Ministarstvo tražilo veće ovlasti kako bi sa kantonima provodilo još intenzivnije kontrole, ali taj prijedlog nije dobio zeleno svjetlo. U tom kontekstu prokomentarisao je i slučaj curenja interne dokumentacije iz Ministarstva, što je već prijavljeno Federalnoj upravi policije (FUP).
"Ko god da je to radio, pa ako je i moj savjetnik, smatram da mora odgovarati i naučiti se redu. Oni koji rade za državu moraju štititi njene institucije i budžet, a nikako raditi u korist nekih pojedinaca", poručio je oštro Hrnjić.
Borba protiv kriminala u ovom sektoru već daje konkretne rezultate. U posljednje tri godine doneseno je 13 pravosnažnih presuda za krivično djelo obmane prilikom ostvarivanja kredita ili poticaja, i to najviše u stočarskoj i biljnoj proizvodnji.
Zbog nečasnih radnji i pomaganja u izvršenju ovih krivičnih djela, dvije veterinarske stanice i dva veterinara trajno su ostali bez licenci za rad.
S druge strane, kao sjajan primjer transparentnosti izdvojio je program podrške mladim poljoprivrednicima, kroz koji je tokom 2025. godine 170 mladih korisnika dobilo ukupno 7,7 miliona KM za pokretanje vlastite proizvodnje.
Na kraju razgovora, ministar je poslao poruku svima koji pokušaju prevariti državu:
"Da se ja lično pitam, ko god je probao zloupotrijebiti sistem, isključio bih ga iz poljoprivrede za sva vremena. Nikada više ne bi dobio nijednu jedinu marku poticaja! Ovdje više nema tajkuna, nema kumova, nema drugova niti povlaštenih. Svi su jednaki pred zakonom", zaključio je Hrnjić.
