Evropski parlament usvojio je izvještaj kojim se upozorava da je evropski put Srbije posljednjih godina usporen zbog nedostatka napretka u ključnim oblastima poput demokratije, vladavine prava i usklađivanja s politikama Evropske unije.
Dokument koji je pripremio hrvatski eurozastupnik Tonino Picula usvojen je u vrijeme kada Beograd nije uspio dobiti podršku država članica za otvaranje Klastera 3 u pregovorima s EU. Dio članica smatra da Srbija još nije ostvarila dovoljan napredak u reformama koje se smatraju ključnim za nastavak procesa pristupanja.
Picula je ocijenio da je proces evropskih integracija Srbije praktično blokiran zbog političkog zastoja, slabije provedbe reformi i nedovoljnog usklađivanja sa standardima Evropske unije.
“Uprkos stalnom potvrđivanju svoje strateške opredijeljenosti za članstvo u EU, političko rukovodstvo Srbije do sada je pokazalo ograničenu političku volju da provede reforme i uskladi se s vrijednostima i politikama koje su neophodne za pristupanje EU”, naveo je Picula.
U izvještaju Evropskog parlamenta naglašava se da sama deklarativna podrška članstvu nije dovoljna, već da je potrebno osigurati stvarnu primjenu usvojenih zakona i reformskih mjera.
“Napredak ka članstvu u EU podrazumijeva ne samo usvajanje reformi, već i njihovu temeljitu i potpunu provedbu”, poručili su eurozastupnici.
Dokument je podržalo 468 zastupnika, dok je 116 bilo protiv, a 79 suzdržano. U njemu se posebno ukazuje na razliku između formalnog usklađivanja srbijanskog zakonodavstva s evropskim pravilima i stvarne primjene tih standarda u praksi.
Posebna pažnja posvećena je i vanjskopolitičkom kursu Srbije. Eurozastupnici su izrazili zabrinutost zbog odnosa Beograda s Moskvom, ali i jačanja sigurnosne i odbrambene saradnje s Kinom, smatrajući da takvi potezi otvaraju pitanja o strateškom opredjeljenju zemlje.
U izvještaju se navodi i da podrška građana Srbije članstvu u EU ostaje niska, a kao jedan od razloga spominje se dugogodišnji negativan narativ prema evropskim integracijama koji, prema ocjeni zastupnika, dolazi iz dijela medija i političkog vrha zemlje.
Istovremeno, Srbija i dalje čeka odluku o otvaranju Klastera 3, koji se odnosi na konkurentnost i inkluzivni rast. Prema dostupnim informacijama, najmanje devet država članica EU protivilo se njegovom otvaranju, među njima Nizozemska, Belgija, Finska, Švedska, Bugarska, Hrvatska, Estonija, Litvanija i Luksemburg.
Zbog nedostatka saglasnosti svih članica, pitanje otvaranja novog pregovaračkog poglavlja za Srbiju zasad je odgođeno. Time je Beograd ostao bez napretka u pregovorima već nekoliko godina, dok su neke druge zemlje kandidati u međuvremenu napravile značajniji pomak prema članstvu u Evropskoj uniji.
