Hrvatska se svrstala među zemlje EU-a s izrazitijim rastom privredne aktivnosti u četvrtom tromjesečju 2022. godine, dok je na razini Unije i eurozone privreda stagnirala, pokazale su u srijedu nove procjene Eurostata, pišu regionalni mediji.
Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) EU-a bio je u četvrtom tromjesečju prošle godine za 0,1 posto manji nego u prethodna tri mjeseca, izračunao je Eurostat. Dosadašnja procjena pokazivala je stagnaciju.
U eurozoni BDP je stagnirao, utvrdili su statističari. Dosadašnja procjena pokazivala je blagi rast na tromjesečnoj razini, za 0,1 posto. U ljetnom tromjesečju aktivnost je na oba područja porasla za 0,4 posto.
Na godišnjoj razini privreda EU-a porasla je u posljednja tri mjeseca 2022. za 1,7 posto, za 0,1 postotni bod slabije no što su pokazivale dosadašnje Eurostatove procjene.
Za 0,1 postotni bod snižena je i procjena rasta aktivnosti u eurozoni, koja sada pokazuje 1,8 postotni rast u odnosu na isto razdoblje 2021.
U trećem prošlogodišnjem tromjesečju privreda EU-a porasla je za 2,6 posto, a privreda eurozone za 2,4 posto.
Vodeće evropske privrede posustale su na kraju 2022. pa je tako njemački BDP smanjen za 0,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je porastao za 0,5 posto. Smanjena je i aktivnost u talijanskom gospodarstvu, za 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je porasla za 0,4 posto.
Najviše je u skupini 'velikih' pao je poljski BDP, za 2,4 posto u odnosu na ljetno tromjesečje kada je porastao za 1,0 posto.
Francuska privreda porasla je za 0,1 posto, upola slabije nego u razdoblju od jula do septembra. Najsnažnije je u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu među zemljama članicama čijim je podacima europski statistički ured raspolagao porastao grčki BDP, za 1,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca.
Slijede Malta i Cipar s rastom BDP-a od 1,2 odnosno 1,1 posto. Blizu je i Hrvatska s rastom privredne aktivnosti u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,9 posto u usporedbi s prethodna tri mjeseca kada se smanjila za 0,5 posto.
Isti postotni rast bilježila je i Danska, a u skupini su i Rumunjska i Slovenija gdje je aktivnost porasla za jedan odnosno 0,8 posto. Najizrazitiji pad aktivnosti bilježila je pak, uz Poljsku, Estonija, za 1,6 posto. Eurostat nije raspolagao podacima za Luksemburg.
