Hrvatski sabor raspravljao je o zakonu koji bi trebao pružiti regulatornu osnovu za izgradnju postrojenja za odlaganje otpada iz Nuklearne elektrane Krško, kao i domaćih bolnica i industrije u bivšoj kasarni Čerkezovac na Trgovskoj gori. Odlaganje radioaktivnog otpada zajednički je projekt Hrvatske i Slovenije.
Čerkezovac, površine gotovo 60 hektara, nalazi se u općini Dvor, nedaleko od doline rijeke Une i granice s Bosnom i Hercegovinom.
Zakon o izgradnji Centra za odlaganje radioaktivnog otpada Parlamentu je predložila Vlada.
Državni sekretar u Ministarstvu gospodarstva Hrvatske Vedran Špehar izjavio je da je Hrvatska do početka 2028. godine dužna početi s uklanjanjem nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško. Zato je, kaže, potrebno što prije započeti proces izgradnje Centra za odlaganje radioaktivnog otpada.
"Hrvatska i Slovenija su dužne zbrinuti nisko i srednje radioaktivni otpad iz NE Krško, svaka polovinu istog, te najkasnije do početka 2028. godine početi uklanjati taj otpad iz okoline nuklearne elektrane, te ga zbrinuti u skladu s međunarodnim, evropskim i nacionalnim propisima kako bi se oslobodio skladišni prostor u samoj elektrani za privremeno skladištenje novog otpada koji će nastati daljnjim radom", rekao je Špehar u raspravi o prijedlogu Zakona o izgradnji Centra za odlaganje radioaktivnog otpada.
Dodao je da su te odgovornosti definirane međudržavnim sporazumom između Hrvatske i Slovenije, te u slučaju da Centar ne bude izgrađen na vrijeme, Hrvatska neće moći početi preuzimati svoj dio nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško i neće ispuniti svoju obavezu.
Špehar ističe da su razmatrane četiri lokacije, osim Trgovske gore, Petrove gore, Moslavačke gore i Papuka. Utvrđeno je da je Trgovska gora "preferirana lokacija" do koje se došlo nakon niza istraživanja, da je pogodna i da ispunjava uslove.
Nakon donošenja zakona, najavio je, prvi sljedeći korak bit će donošenje uredbe o naknadi lokalnoj zajednici na čijoj će se teritoriji Centar nalaziti. Predviđeno je isplaćivanje određenog iznosa novca prema lokalnoj jedinici i namjeni korištenja tih sredstava, rekao je.
Pored nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, Centar za odlaganje radioaktivnog otpada zbrinjavat će i institucionalni radioaktivni otpad iz bolnica i industrije, koji je sada privremeno uskladišten na različitim lokacijama, u Zagrebu u dva instituta, te u blizini brojnih bolnica.
Špehar ju je podsjetio da NE Krško radi već 40 godina, da je elektrana nedavno dobila produženje za još 20 godina, a namjerava se produžiti za još 20 godina. To znači da je sada negdje na polovini svog radnog vijeka. Za dodatno produženje rada, napomenuo je, bit će potrebno uložiti oko milijardu eura u elektranu.
Kada je riječ o istrošenom nuklearnom gorivu iz NE Krško, Špehar je rekao da će se ono do daljnjeg i dalje skladištiti na lokaciji elektrane najmanje do 2043. godine, a najviše do 2063. godine, kada će se nakon zatvaranja i dekomisije elektrane morati riješiti pitanje zbrinjavanja istrošenog radioaktivnog goriva.
"Zakon o izgradnji Centra za odlaganje radioaktivnog otpada je lex specialis i on će omogućiti pokretanje postupka procjene utjecaja na okoliš za Centar za odlaganje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, odrediti nadležnost za provođenje postupka, te utvrditi interes Republike Hrvatske za izgradnju istog. Tek nakon što se utvrdi da je utjecaj zahvata na okoliš prihvatljiv, nastavit će se daljnji postupak", rekao je Špehar.
U odgovorima, predstavnike je najviše zanimalo hoće li građani koji će živjeti u blizini budućeg Centra biti sigurni, a Špehar je rekao da je to imperativ.
Marijana Petir (NZ) izrazila je svoje protivljenje izgradnji Centra bilo gdje u Hrvatskoj jer smatra da su prvo trebale biti iscrpljene sve mogućnosti za razgovore sa Slovenijom.
"Mogli smo se dogovoriti sa Slovenijom da se to riješi, pored sjeveroistočne regije Krško, gdje se takva deponija već gradi", rekla je.
„Pregovarali smo, ali smo iscrpili sve mogućnosti i slovenačka strana nije voljna da preuzme našu polovinu otpada“, odgovorio je državni sekretar.
Zastupnik SDSS-a u Hrvatskom saboru Milorad Pupovac istakao je tokom današnje rasprave da o tome treba pitati Općinu Dvor i BIH, u čijoj se neposrednoj blizini lokacija nalazi.
"Planirana lokacija je uz granicu, uz rijeku Unu. Naš zadatak je da zaštitimo Unu, prirodni pojas, ali i da otklonimo strahove u regiji i BiH od utjecaja. Ako postavljaju pitanja, na nama je da damo odgovor, a mi to ne dajemo", rekao je Pupovac.
Ocijenio je da je "na leđima općine Dvor" da se bavi ovim pitanjem, a da su odluke donijele županije i Vlada Hrvatske.
Pupovac je naveo primjer kako se vodila žustra diskusija kada je Češka gradila nuklearnu elektranu blizu granice s Austrijom.
Također je istakao da pitanje rekonstrukcije mosta na graničnom prelazu u Dvoru nije riješeno godinama.
„Zašto ih onda ohrabrivati da se ne boje skladištenja radioaktivnog otpada. Ne postoji granična prepreka kada je u pitanju uticaj. Takav način treba promijeniti i ozbiljno razgovarati, kao i o graničnim prelazima sa BiH“, rekao je Pupovac.
Istakao je da je skladištenje radioaktivnog otpada važan projekat, ali da ovo pitanje zaslužuje drugačiji pristup.
„Svi znamo da institucionalni otpad i otpad iz Nuklearne elektrane Krško treba skladištiti na području Čerkezovca u neposrednoj blizini Bosne i Hercegovine i Novog Grada. Raspravljamo kao da će se sve odluke samo tako provoditi. Međutim, trebali bismo pitati i Sud i susjednu državu“, zaključio je Pupovac.
Republika Srpska i Bosna i Hercegovina su protiv izgradnje centra za radioaktivni otpad na Trgovskoj Gori, podsjetio je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske Bojan Vipotnik. Naglasio je da Hrvatska treba da poštuje međunarodne konvencije i svoj status članice EU, te upozorio da BiH, kao potencijalno pogođena zemlja, nije uključena u proces donošenja odluka.
Vipotnik je podsjetio da je Hrvatska 1999. godine odabrala lokaciju Čerkezovac na Trgovskoj gori za odlaganje radioaktivnog otpada, ignorišući stručne argumente i prekogranične konsultacije. Prema njegovim riječima, odluka o isporuci otpada iz Nuklearne elektrane "Krško" ostaje politička i iznad struke, čime se rizik prenosi na Bosnu i Hercegovinu bez njenog konsenzusa.
