Bosanskohercegovačka prehrambena industrija dobila je novu, potencijalno historijsku prekretnicu. Sarajevska mljekara Milkos, simbol jedne epohe i jedan od posljednjih velikih domaćih proizvođača koji su decenijama odolijevali talasu konsolidacija, promijenila je vlasnika. Kontrolu nad ovom kompanijom preuzela je firma UPI Star, koja djeluje u okviru poslovnog sistema povezanog s Rusmirom Hrvićem, jednim od najutjecajnijih i najambicioznijih privrednika u Bosni i Hercegovini.
Ovim potezom Hrvić nastavlja graditi ono što sve više poprima obrise zatvorenog prehrambenog kruga – sistema u kojem proizvodnja, prerada, distribucija i brendovi postaju dijelovi jedne centralizirane poslovne arhitekture. Preuzimanje Milkosa nije tek još jedna akvizicija u nizu, već strateški udar na sektor koji predstavlja temelj prehrambene sigurnosti svake države.
Od porodične trgovine do industrijske dominacije
Priča o poslovnom usponu Rusmira Hrvića počinje daleko od korporativnih sala i milionskih transakcija. Njegovi prvi poslovni koraci vezani su za malu porodičnu prodavnicu mješovite robe u selu Vukovo kod Jelaha, otvorenu krajem osamdesetih godina. U toj skromnoj radnji formirano je jezgro poslovne filozofije koja će kasnije prerasti u jednu od najmoćnijih domaćih grupacija.
Nakon završetka fakulteta, Hrvić se aktivno uključuje u razvoj kompanije AS, koja pod njegovim vodstvom prerasta iz lokalne firme u složen poslovni sistem. Kroz godine agresivnog širenja i strateških preuzimanja, nastaje AS Group – konglomerat koji danas obuhvata desetine kompanija, hiljade zaposlenih i prisustvo na brojnim međunarodnim tržištima.
Brendovi koji su nekada djelovali kao samostalni stubovi domaće industrije – od Klasa i Agrokomerca do Solane Tuzla – postali su dio iste poslovne porodice. Preuzimanjem Milkosa, Hrvić dodatno zatvara proizvodni lanac, ulazeći dublje u sektor primarne prehrambene prerade koji osigurava stabilan i dugoročan utjecaj.
Milkos – od UNICEF-ove misije do modernog industrijskog pogona
Milkos nije obična kompanija. Njegova historija započinje još 1953. godine, kada je osnovan s ciljem poboljšanja ishrane djece u poslijeratnom Sarajevu. Tokom socijalističkog perioda, mljekara postaje jedan od ključnih industrijskih subjekata u sistemu prehrambene proizvodnje.
Ratne devedesete godine donijele su težak udarac, ali kompanija je preživjela. Novi zamah dobila je početkom dvijehiljaditih godina, kada je kroz privatizaciju pokrenut proces obnove i modernizacije. U narednim godinama investirane su desetine miliona maraka u infrastrukturu, proizvodne linije i tehnologiju, uključujući izgradnju moderne mljekare u industrijskoj zoni Hadžići.
Danas Milkos predstavlja kompleksan proizvodni sistem sa širokim portfoliom proizvoda – od svježeg mlijeka i jogurta do sireva i drugih prerađevina. Njegova snaga ne leži samo u proizvodnji, već i u mreži od oko 1.500 kooperanata, čime kompanija direktno utiče na egzistenciju velikog broja domaćih farmera.
Kontrola nad lancem hrane – poslovna logika bez emocija
Preuzimanje Milkosa otvara ključno pitanje: gdje su granice rasta jedne poslovne grupacije i kakve posljedice to ima za tržište? U ekonomiji, veličina donosi prednosti. Veći sistemi imaju jaču pregovaračku moć, lakši pristup kapitalu i mogućnost optimizacije troškova. U tom kontekstu, Milkos postaje dio šireg mehanizma koji može osigurati stabilnije poslovanje, nove investicije i potencijalno širenje na nova tržišta.
Ali svaka konsolidacija ima i svoju drugu stranu. Kada ključni prehrambeni resursi prelaze pod kontrolu sve manjeg broja aktera, tržište postaje osjetljivije na odluke pojedinaca i poslovnih centara moći. To nije nužno negativno, ali nosi sa sobom odgovornost koja nadilazi običnu poslovnu logiku. Hrvić očigledno razumije jednu suštinsku istinu moderne ekonomije: ko kontroliše proizvodnju hrane, kontroliše stabilnost tržišta.
Imperija koja ne usporava
Preuzimanje Milkosa dolazi nakon niza drugih strateških poteza koji su dodatno ojačali regionalnu poziciju AS Group. Među njima se posebno ističu akvizicije poznatih konditorskih brendova, čime je grupacija proširila svoje prisustvo izvan granica Bosne i Hercegovine.
Ovakav tempo širenja ukazuje na dugoročnu strategiju stvaranja regionalnog prehrambenog giganta koji može konkurisati velikim međunarodnim korporacijama.
Za Bosnu i Hercegovinu, zemlju koja se godinama suočava s gašenjem industrije i odlaskom kapitala, činjenica da domaći biznismen preuzima i razvija proizvodne kapacitete nosi posebnu simboliku. Umjesto rasprodaje i propadanja, svjedočimo procesu koncentracije i jačanja domaće industrijske baze.
Novi početak ili kraj jedne ere?
Za Milkos, ovo preuzimanje označava kraj jednog poglavlja i početak novog. Kompanija koja je preživjela rat, privatizaciju i tržišne turbulencije sada ulazi u sistem koji ima resurse za daljnju ekspanziju.
Za Hrvića, to je još jedan korak u projektu koji očigledno ima jasnu viziju – izgradnju poslovnog sistema koji ne zavisi od globalnih centara moći, već ih može ravnopravno dočekati na tržištu.
A za Bosnu i Hercegovinu, ostaje pitanje koje će vrijeme tek odgovoriti: da li je ovo početak stvaranja nacionalnog prehrambenog šampiona ili signal da se tržište neumoljivo konsoliduje pod kontrolom nekolicine najjačih? Jedno je sigurno – nakon ovog poteza, mapa prehrambene industrije u Bosni i Hercegovini više nije ista.
