Socijalne pravde često se sjećamo pred izbore, ali njihova stvarna implementacija postaje problematična nakon izbora. Posebno je to slučaj s razlikovanjem stope PDV-a, koja je aktuelna već više od deset godina.
Iako je Zakon o porezu na dodatu vrijednost (PDV) u Bosni i Hercegovini na snazi već osamnaest godina, njegove promjene su minimalne. Trenutno, stopa PDV-a od 17% primjenjuje se na osnovne prehrambene proizvode kao što su hrana za bebe, hljeb i mlijeko, ali i na luksuzne proizvode kao što su automobili, jahte i nakit. Humanitarne organizacije su se radovale ukidanju PDV-a na doniranu hranu prošle godine, ali implementacija zakona nije ispunila očekivanja:
PDP predlaže oslobađanje od PDV-a za kupovinu prve nekretnine, dok je inicijativu prošle godine pokrenuo SNSD-ov ministar finansija i trezora, Srđan Amidžić. Danas je ovu inicijativu aktuelizirao ekonomista i političar Bojan Kresojević, koji predlaže povrat PDV-a za kupovinu stana do 60 m² ili kuće do 200 m² u prvom vlasništvu. Ovaj potez bi, prema Kresojeviću, pružio podršku porodicama i riješio pitanje nedostatka novca u budžetu.
Igre na sreću su izuzete od PDV-a, dok se porez na igre na sreću plaća tri puta manje od PDV-a. U RS-u gubimo 300 miliona KM zbog neadekvatnog oporezivanja kladionica, dok od građana naplaćujemo PDV za gradnju kuća. Ova sredstva trebamo usmjeriti ka podršci mladima."
Uprava za Indirektno Oporezivanje (UIO) BiH dala je zeleno svjetlo za povrat PDV-a za kupovinu prve nekretnine, ali se čeka na odobrenje Upravnog odbora i zakonodavnih tijela. Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO BIH, rekao je:
"Formirana je radna grupa i napravljen prvi nacrt zakona, ali se UO UIO nije sastajao od februara."
Pored toga, Vijeće ministara BiH podržao je inicijativu za ukidanje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva, ali se čini da ta inicijativa nije prošla.
Iz ovog možemo zaključiti da je riječ o političkoj demagogiji i da političari znaju da te promjene nisu moguće bez saglasnosti stranih kredita.
Prihodi od PDV-a i dalje hrane birokratski aparat. Na kraju 2023. godine, prikupljeno je više od 10 milijardi KM od indirektnih poreza, što je za 500 miliona više nego prethodne godine. Iako je inflacija smanjila kupovnu moć građana, država i dalje koristi te prihode za vlastite potrebe.
