Srednja klasa u Bosni i Hercegovini ubrzano nestaje. Ono što je nekada predstavljalo simbol ekonomske sigurnosti danas se pretvara u svakodnevnu borbu za pokrivanje osnovnih životnih troškova. Rast plata nije uspio pratiti eksploziju cijena hrane, stanovanja i svih drugih životnih potreba, zbog čega sve veći broj porodica, iako formalno zaposlene i sa primanjima iznad prosjeka, živi bez ikakve finansijske sigurnosti.
Dok statistike i dalje pokazuju da značajan dio stanovništva pripada srednjem sloju, stvarnost u kojoj žive građani govori nešto sasvim drugo. Za veliki broj porodica plata više nije garant sigurnosti nego tek sredstvo za preživljavanje od prvog do prvog u mjesecu.
Ekonomski analitičari upozoravaju da Bosna i Hercegovina prolazi kroz duboku transformaciju društvene strukture, pri čemu upravo srednja klasa, koja bi trebala biti nosilac razvoja, investicija i potrošnje, postaje sve manja.
Šta danas znači biti srednja klasa?
U ekonomskoj teoriji srednja klasa obično se definiše kao domaćinstvo koje ostvaruje između 75 i 200 posto medijalnog dohotka. Međutim, sama visina primanja više nije dovoljna da bi se neko smatrao dijelom stabilne srednje klase.
Mnogo važnije pitanje danas glasi:
može li porodica redovno štedjeti,
može li pokriti nepredviđene troškove,
može li nekoliko mjeseci živjeti bez prihoda,
može li planirati budućnost bez zaduživanja.
Upravo na tim pokazateljima veliki broj građana Bosne i Hercegovine pada.
Srednja klasa postaje gotovo endemska kategorija
Srednja klasa u Bosni i Hercegovini rapidno nestaje i da postaje gotovo endemska kategorija.
Prema analizama, formalni statistički pokazatelji stvaraju privid da srednja klasa i dalje postoji u značajnom obimu, ali realni život pokazuje sasvim drugačiju sliku.
Veliki broj građana koji se prema prihodima može svrstati u srednji sloj u praksi nema nikakvu finansijsku sigurnost. Njihova primanja dovoljna su isključivo za podmirivanje tekućih troškova, dok svaka veća nepredviđena obaveza predstavlja ozbiljan finansijski problem.
Procjene pokazuju da formalno između 30 i 40 posto domaćinstava pripada srednjoj klasi, ali stvarni broj porodica koje imaju finansijsku sigurnost vjerovatno ne prelazi 15 do 20 posto.
Plata raste, ali standard pada
Posljednjih godina prosječne plate u Bosni i Hercegovini kontinuirano rastu, ali taj rast nije donio očekivano povećanje životnog standarda.
Razlog je jednostavan – cijene su rasle još brže.
Hrana, režije, gorivo, usluge, kirije i stanovi poskupjeli su toliko da su gotovo u potpunosti "pojeli" povećanje plata.
Građani danas za osnovne životne potrebe izdvajaju znatno veći dio svojih prihoda nego prije samo nekoliko godina.
Posebno zabrinjava činjenica da domaćinstva u Bosni i Hercegovini na hranu troše približno trećinu ukupnih prihoda, dok se u razvijenim evropskim državama za istu namjenu uglavnom izdvaja između 10 i 15 posto porodičnog budžeta.
Život od plate do plate
Sve više porodica nalazi se u situaciji da nakon plaćanja:
stambenog kredita ili kirije,
režija,
hrane,
goriva,
školovanja djece,
na računu praktično ne ostane ništa.
Štednja postaje luksuz.
Kupovina automobila, odlazak na godišnji odmor ili renoviranje stana pretvaraju se u višegodišnje planove ili dodatna zaduženja.
Porodica sa dva zaposlena roditelja i ukupnim primanjima od oko 3.500 do 4.000 KM, koja bi prema statistici trebala predstavljati tipičan primjer srednje klase, u stvarnosti jedva uspijeva zatvoriti mjesečnu finansijsku konstrukciju.
Koliko novca treba imati da biste bili finansijski sigurni?
Ekonomisti smatraju da stabilno domaćinstvo mora imati ušteđevinu koja može pokriti najmanje tri do šest mjeseci svih životnih troškova.
Za prosječnu četveročlanu porodicu u Bosni i Hercegovini to znači između 10.000 i 15.000 konvertibilnih maraka.
Upravo ta rezerva predstavlja granicu između finansijske sigurnosti i stalne neizvjesnosti.
Međutim, veliki broj građana nema ni dovoljno sredstava za pokrivanje jednog mjeseca života ukoliko ostanu bez plate.
Koliko zapravo košta život?
Troškovi četveročlane porodice u većim gradovima Bosne i Hercegovine danas bez većih problema prelaze 3.000 KM mjesečno.
Prosječna struktura rashoda izgleda ovako:
stan ili kredit: od 700 do 1.000 KM,
hrana: između 1.000 i 1.300 KM,
režije: više od 300 KM,
prevoz, obrazovanje, odjeća, lijekovi i ostali troškovi dodatno povećavaju ukupne mjesečne izdatke.
U takvim okolnostima gotovo kompletna primanja odlaze na osnovnu reprodukciju života.
Stanovi postali nedostižni
Poseban udar na srednju klasu predstavlja tržište nekretnina.
U posljednjih deset godina cijene stanova porasle su više od 150 posto, dok rast plata nije uspio pratiti taj tempo.
Kvadrat novogradnje u većim gradovima Bosne i Hercegovine danas se kreće između 3.500 i 5.000 KM.
To znači da stan od sedamdesetak kvadratnih metara košta između 250.000 i 300.000 KM.
Uz kredit na 25 godina mjesečna rata lako prelazi 1.000 KM, odnosno više od trećine ukupnih prihoda mnogih porodica.
Ekonomisti upravo granicu od 30 posto prihoda izdvojenih za stanovanje smatraju maksimalno održivom. Sve iznad toga značajno povećava rizik od finansijskih problema.
Inflacija poništila rast plata
Period između 2020. i 2025. godine obilježila je snažna inflacija.
Cijene brojnih proizvoda i usluga porasle su i do 70 posto.
Iako su plate također rasle, njihova kupovna moć nije pratila rast troškova života.
Rezultat je pad realnog životnog standarda, odnosno činjenica da građani danas sa većim platama često mogu kupiti manje nego prije nekoliko godina.
Sve više kredita za svakodnevni život
Pored stambenih kredita, raste broj građana koji koriste potrošačke kredite i kratkoročne pozajmice kako bi finansirali svakodnevne troškove.
Takav model života dodatno povećava finansijski pritisak na domaćinstva.
Svaka nova rata kredita smanjuje mogućnost štednje i povećava ranjivost porodica na eventualni gubitak posla ili druge nepredviđene okolnosti.
Istovremeno, odlazak radno sposobnog stanovništva iz zemlje dodatno slabi domaću ekonomiju, smanjuje potrošnju i dugoročno otežava održavanje postojećeg životnog standarda.
Statistika govori jedno, stvarnost drugo
Iako službene statistike i dalje pokazuju da Bosna i Hercegovina ima značajan udio stanovništva koje pripada srednjem sloju, svakodnevni život pokazuje da je granica između srednje klase i finansijske nesigurnosti postala izuzetno tanka.
Sve je više zaposlenih ljudi koji uredno primaju platu, ali nemaju mogućnost da izdvoje novac za štednju, putovanja ili ozbiljnije investicije.
Upravo zbog toga stručnjaci upozoravaju da srednja klasa više nije sinonim za sigurnost, već za svakodnevnu borbu da se pokriju osnovni životni troškovi.
Kako stoji Evropa?
Za razliku od Bosne i Hercegovine, srednja klasa u većini država Evropske unije i dalje predstavlja okosnicu društva.
Procjenjuje se da između 50 i 65 posto stanovništva evropskih država pripada srednjem sloju.
Najvažnija razlika nije samo u visini primanja nego u finansijskoj otpornosti domaćinstava.
Većina evropskih porodica raspolaže ušteđevinom dovoljnom da pokrije najmanje tri do šest mjeseci života bez prihoda, što predstavlja osnovni pokazatelj finansijske sigurnosti.
Bosna i Hercegovina je, međutim, još uvijek daleko od tog standarda. Za veliki broj građana najveći izazov više nije ostvariti bolji život, nego sačuvati postojeći nivo egzistencije. Zbog toga ekonomisti upozoravaju da će bez snažnijeg rasta realnih plata, smanjenja inflacije i povećanja produktivnosti srednja klasa nastaviti slabiti, a razlika između bogatih i siromašnih postajati sve izraženija.
