Bosna i Hercegovina je u opasnosti da doživi proces deindustrijalizacije, s obzirom na to da je, prema najnovijem kvartalnom izvještaju Evropske komisije o ekonomskom napretku, industrijska proizvodnja u konstantnom padu.
Prema podacima iz izvještaja, rast od dva do tri odsto, koji bilježi bh. ekonomija, baziran je uglavnom na potrošnji i investicijama, a ne na proizvodnji i izvozu, dok industrijska proizvodnja opada 14 tromjesečja u kontinuitetu.
"U četvrtom kvartalu 2025. godine, realni bruto domaći proizvod porastao je za 2,1 odsto na godišnjem nivou, blago slabije nego u trećem kvartalu. U sezonski prilagođenim uslovima, realni bruto domaći proizvod porastao je za 0,6 odsto na kvartalnom nivou, slično povećanju od 0,5 odsto u trećem kvartalu. Sa proizvodne strane, glavni pokretači rasta na godišnjem nivou u četvrtom kvartalu bili su trgovina i javni sektor. Industrijski sektor, koji čini oko 17 odsto ukupne proizvodnje, nastavio je da opada za 4,2 odsto na godišnjem nivou u četvrtom kvartalu", naglašeno je u ovom izvještaju.
Dodaju da je privatna potrošnja porasla za 2,2 odsto, doprinoseći sa 1,6 procentnih poena rastu BDP-a.
"Izvoz je porastao za 1,8 odsto na godišnjem nivou, dok je rast uvoza ostao snažan i iznosio 5,6 odsto na godišnjem nivou, što odražava snažnu domaću potražnju. Doprinos neto izvoza rastu bio je negativan. Ukupno gledano, rast realne proizvodnje usporio je na 2,1 odsto u cijeloj 2025. godini, sa 2,6 odsto u 2024. godini", naglasili su.
Dok je industrijska proizvodnja opala za 10,1 odsto i 4,5 odsto u januaru i februaru, ukazuju da je promet u maloprodaji i veleprodaji nastavio da bilježi solidan rast od oko 12 odsto na godišnjem nivou u oba mjeseca.
"Turistička potražnja u četvrtom kvartalu 2025. oporavila se nakon slabog rasta u trećem kvartalu, pri čemu su dolasci i noćenja, uglavnom domaćih turista, ponovo porasli za 0,8 odsto i 3,6 odsto na godišnjem nivou", dodaju.
Kada je riječ o platama, naglašavaju da je rast plata i dalje visok, i to za 14,1 odsto u prvom kvartalu prošle godine, u odnosu na 14,6 odsto u trećem.
Kada je riječ o radnim mjestima, naglašeno je da je najviše radnih mjesta izgubljeno u poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
"U četvrtom kvartalu 2025. broj registrovanih nezaposlenih bio je manji za 6.870 osoba nego godinu ranije. Administrativna stopa nezaposlenosti ostala je uglavnom nepromijenjena na 27,0 odsto u četvrtom kvartalu 2025, u poređenju sa 27,2 odsto godinu ranije. Podaci ankete o radnoj snazi pokazuju pad stope nezaposlenosti, sa 11,7 odsto u četvrtom kvartalu 2024. na 11 odsto u četvrtom kvartalu 2025. Stopa nezaposlenosti mladih takođe je opala, sa 31,2 odsto na 27,9 odsto u istom periodu. Kao rezultat smanjenja zaposlenosti i nezaposlenosti, radna snaga nastavila je da se smanjuje, za 0,9 odsto, odnosno za oko 10.000 osoba manje u četvrtom kvartalu", navedeno je u izvještaju.
Ekonomski analitičar, kaže da je posebno ova godina doživjela kulminaciju kad je u pitanju pad industrijske proizvodnje.
"Gase se neki od temeljnih industrijskih kapaciteta koji su praktično definirali našu industriju decenijama, poput 'Koksare' i industrije čelika. Dakle, taj dio je sasvim tačan i tragičan, a kao i sve ostalo loše u našoj ekonomiji, primarno je uzrokovan nedjelovanjem vlasti, a ne bilo kakvim vanjskim faktorima ili ekonomskim ciklusima".
Što se tiče teze iz izvještaja da se rast generiše potrošnjom i investicijama, naglašava da se to statistički može opravdati, ali da je važan kontekst.
"Važno je naglasiti da potrošnja u ekonomiji s prekomjernim uvozom gdje se dominantno troše strani proizvodi ne generiše nikakav stvarni rast, kao i da investicije koje ne stvaraju nove održive proizvodne i izvozne kapacitete također ne donose ništa dugoročno dobro i usporedivo sa rastom industrije i izvoza. Naš najveći priliv novca izvana su i dalje doznake, a ne investicije, a taj novac se opet utroši dobrim dijelom na stranu robu".
Prema njegovom mišljenju, ovakva ekonomija je neodrživa i ovakvi trendovi su štetni, ali dodaje da nema znakova da su vladajuće strukture toga svjesne.
