Centralna banka Bosne i Hercegovine u najnovijim prognozama za 2026. godinu predviđa da će inflacija u prvom kvartalu iznositi 3,8%, što je bolji rezultat nego u prethodnom kvartalu 2025. godine kada je iznosila 4,2%. Iako je ovo smanjenje u odnosu na posljednji kvartal, stvarna slika ekonomske situacije daleko je od optimistične.
Na prvi pogled, pad stope inflacije može izgledati kao dobar znak, no stvarnost je mnogo složenija. Iako stopa rasta cijena može biti niža nego prošle godine, cijene su u prethodnim godinama doživjele drastičan porast. Zbog toga čak i manji rast cijena može imati ozbiljne posljedice na svakodnevni život građana.
Povećanje osnovice cijena: Problem koji ostaje
Zbog visoke osnovice cijena, bilo kakvo povećanje cijena, ma koliko minimalno izgledalo, ima mnogo veći utjecaj nego što bi imalo u prethodnim godinama. Na primjer, iako inflacija od 3,8% zvuči kao pad, u stvarnosti to može značiti i dalje visoke cijene esencijalnih proizvoda i usluga. Hrana, energija i druge osnovne potrebe građana i dalje su pod velikim pritiskom, a osjetno poboljšanje životnog standarda još uvijek je daleki cilj.
Potreba za kontrolom cijena i stvarnim reformama
Jedan od ključnih izazova koji se nameće je kontrola cijena, što je pitanje na kojem bi vlasti trebale ozbiljno raditi. Trenutni pristup, koji se bazira na postepenom usporavanju inflacije, ne nudi konkretna rješenja za pad cijena osnovnih proizvoda. Kako bi se osigurala stvarna poboljšanja životnog standarda, vlasti moraju poduzeti konkretne korake u kontroliranju cijena, uključujući moguća ograničenja na maksimalne cijene, posebno za energente i osnovne životne namirnice.
Gledajući u budućnost: Smanjenje inflacije nije dovoljno
Iako je prognoza za 2026. godinu bolja nego prošla godina, trenutna ekonomska kretanja ne omogućuju optimizam. Prošlogodišnji rast realnog BDP-a bio je umjeren, a inflacija se usmjerava na rastuće cijene hrane i energije. Također, većina ekonomskih procjena za naredne godine sugerira da bi inflacija mogla usporavati, ali to ne znači nužno i povoljniji ekonomski ambijent za građane.
Bez konkretnih reformi i mjera koje će omogućiti pad cijena, a ne samo smanjenje stope rasta cijena, Bosna i Hercegovina će se suočavati s nastavkom stagnacije životnog standarda i povećanjem socijalne nejednakosti. Na vlastima je odgovornost da učine više od jednostavne procjene inflacije – potrebna su konkretna djelovanja koja će omogućiti bolju budućnost za sve građane.
