Iran i Izrael na rubu sukoba: diplomatski zastoj i rast tenzija u regiji
Tri ključna događaja stavljaju Bliski istok „na rub mogućeg sukoba“ i čine svaki novi izraelski napad na Iran gotovo neizbježnim, prema regionalnim zvaničnicima i analitičarima.
Američki predsjednik Donald Trump tvrdi da su američki napadi ovog ljeta „zdrobili“ iranski program obogaćivanja urana, no stručnjaci i regionalni zvaničnici upozoravaju da je novi rat između Izraela i Irana samo pitanje vremena. Nuklearni sporazum iz 2015. godine, kojim je trebalo ograničiti iransko obogaćivanje urana, istekao je prošlog mjeseca, a pregovori su trenutno zamrznuti. Teheran tvrdi da su njegove zalihe visoko obogaćenog urana ili zakopane ili premještene na sigurno, dok Izrael sumnja u te tvrdnje.
Iran gradi novo postrojenje za obogaćivanje Jabal al-Mawal, a međunarodnim inspektorima nije dozvoljeno prisustvovanje, što stvara „opasnu pat poziciju“. Analitičari ističu da bi Iran u slučaju izraelskog napada mogao djelovati mnogo agresivnije nego prošlog juna, kada je lansirao 500 raketa u periodu od 12 dana; sada bi se moglo očekivati i do 2.000 raketa u kratkom vremenu.
Izrael, sa svoje strane, navodi da je iranski nuklearni program „oštećen, ali ne uništen“ i upozorava da će ponovo napasti ako Iran pređe određenu granicu. Regionalne arapske države žele spriječiti izbijanje novog rata i istovremeno podstiču nastavak nuklearnih pregovora između Irana i SAD, iako optimizam za njihov uspjeh trenutno izostaje.
Iranski vrhovni vođa Ali Hamnei odbacio je nove pregovore sa SAD, dok iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi ističe da Iran ostaje otvoren za indirektne pregovore pod određenim uvjetima – bez vojnih napada, dodatnog ekonomskog pritiska i uz naknadu za ratnu štetu. Washington te zahtjeve kategorički odbacuje.
Unutar Irana postoji podjela između onih koji preferiraju postizanje sporazuma sa SAD i onih koji zagovaraju konfrontacijski pristup. Oba tabora smatraju da je nova runda sukoba s Izraelom neizbježna, pa Iran intenzivira pripreme kako bi stvorio novu ravnotežu i ublažio osjećaj vlastite slabosti.
Prema procjenama Međunarodne agencije za atomsku energiju, Iran posjeduje oko 400 kilograma urana obogaćenog na 60%, što je dovoljno blizu za proizvodnju nuklearnog oružja, a precizni podaci ostaju nejasni zbog ograničenih inspekcija.
Dok su arapske države fokusirane na Gazu, nuklearni kapaciteti Irana i dalje izazivaju zabrinutost, ali postoje mogućnosti za kompromis ukoliko Teheran pokaže slabost i izolaciju u regiji. Međutim, istovremeno raste rizik da Iran u novoj rundi sukoba s Izraelom djeluje neograničeno i agresivno.
