Hoće li iranska kriza uticati na predstojeće izbore u Izraelu?
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ove godine izlazi na izbore prvi put nakon što je napad Hamasa 2023. godine ozbiljno narušio njegove sigurnosne akreditive. Analitičari smatraju da bi ishod nedavne krize u Iranu mogao biti presudan za spašavanje Netanyahuovog političkog naslijeđa.
Uzastopne ankete javnog mnjenja, uključujući istraživanja sva tri glavna izraelska informativna kanala tokom proteklog mjeseca, pokazale su pad Netanyahuovih šansi za pobjedu na izborima zakazanim za sljedeći oktobar.
Najdugovječniji izraelski premijer suočava se s unutrašnjim podjelama unutar svoje desničarske koalicije oko zakona o vojnoj obavezi. Netanyahu se sudi za korupciju i kritikovan je zbog sigurnosnih propusta vezanih za napad Hamasa, najsmrtonosnijeg u historiji Izraela.
Analitičari vjeruju da bi nemiri u Iranu mogli pojačati Netanyahuove izborne šanse. Američki predsjednik Donald Trump najavio je mogućnost pokretanja zračnih napada na Iran.
Udi Sommer, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Tel Avivu, izjavio je da će Netanyahuov krajnji cilj biti "da osigura pad ovog režima ili do kraja ovog mandata, ili, ako to nije moguće, u sljedećem mandatu".
Iran i regija
Trumpove prijetnje intervencijom u Iranu izazvale su odmazdu iz Teherana, što je navelo Netanyahua da upozori na "strašne posljedice" ukoliko Iran napadne Izrael.
Izraelski vladin zvaničnik rekao je da je Netanyahuov sigurnosni kabinet u utorak obaviješten o šansama za pad iranske vlade i vjerovatnoj američkoj intervenciji.
Drugi izraelski zvaničnik izjavio je da procjene ukazuju kako je Trump odlučio intervenirati, ali da obim i vrijeme akcije još uvijek nisu poznati.
Trenutno, Netanyahu pokazuje malo sklonosti ka direktnoj intervenciji u Iranu. Izraelski premijer upozorava Teheran da ne obnavlja svoje nuklearne i raketne kapacitete nakon 12-dnevnog sukoba između dvije zemlje u junu.
Netanyahu je u nedjelju izjavio: "Izrael podržava njihovu (iranskog naroda) borbu za slobodu i oštro osuđuje masovna ubistva nevinih civila. Svi se nadamo da će perzijski narod uskoro biti oslobođen tiranije."
Porodice poginulih i talaca zahtijevaju nezavisnu istragu
Kredibilitet Netanyahua u sigurnosnim pitanjima ozbiljno je narušen iznenadnim napadom Hamasa na južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, koji je rezultirao smrću 1.200 ljudi i izbijanjem rata u Gazi, u kojem su poginule desetine hiljada Palestinaca i došlo do opustošenja Pojasa Gaze.
Netanyahu je negirao odgovornost za bilo kakve sigurnosne propuste, ističući izraelske uspjehe u slabljenju iranskih saveznika u regiji, Hamasa u Gazi i Hezbollaha u Libanu. Njihov saveznik u Siriji, Bashar al-Assad, također je bio pogođen.
Međutim, nepovjerenje među Izraelcima poraslo je nakon što je Netanyahu insistirao na formiranju vladinog odbora za istragu svih sigurnosnih propusta, umjesto očekivane nezavisne istrage koju zahtijevaju porodice poginulih i talaca, a koju podržava većina građana.
Domaći izazovi i zakon o vojnoj obavezi
Na domaćem planu, koaliciona vlada na čelu s Netanyahuom ima poteškoće s usvajanjem novog zakona o vojnoj obavezi.
Vojna služba je obavezna u Izraelu, ali Netanyahuovi ultraortodoksni jevrejski "Haredim" saveznici traže izuzeća za svoje zajednice. Zakon koji zadovoljava ultraortodoksne vođe vjerovatno neće biti popularan među običnim Izraelcima, posebno nakon rata u Gazi, koji je rezultirao najvećim gubitkom života izraelskih vojnika u posljednjih nekoliko decenija.
Netanyahuova vlada bi se uskoro mogla suočiti s prijevremenim izborima ukoliko izgubi podršku ultraortodoksnih Jevreja.
Netanyahu mora osigurati parlamentarnu podršku za izraelski budžet do kraja marta. Ukoliko ne dobije dovoljno glasova, prijevremeni izbori bi se mogli održati oko 90 dana kasnije.
Bez ultraortodoksnih stranaka, koje su se prošle godine povukle iz vlade zbog pitanja regrutacije, Netanyahu bi kontrolirao manje od polovine mjesta u 120-članoj Knesetu.
Neki izraelski politički komentatori predviđaju da će prijevremeni izbori biti održani u junu. Jedan obaviješteni zvaničnik rekao je: "Polazimo od pretpostavke da će izbori biti održani prije oktobra."
Pravni izazovi: zahtjevi za pomilovanje, istrage i protesti
Netanyahuovo suđenje po optužbama za prevaru, mito i zloupotrebu povjerenja, koje on negira, još uvijek je u toku. U novembru je zatražio pomilovanje od izraelskog predsjednika Isaaca Herzoga, a Donald Trump podržao je njegov zahtjev.
Ovaj zahtjev je još uvijek u fazi pravnog razmatranja. Njegovo odobrenje bi postavilo presedan i vjerovatno izazvalo snažnu reakciju, dodatno podstičući proteste protiv Netanyahuove vlade, koja djelimično pokušava oživjeti kontroverzni plan reforme pravosudnog sistema iz perioda prije rata.
Netanyahu se također suočava s vladinom istragom zbog sumnjivih nepravilnosti u vezi s kupovinom podmornica i raketnih čamaca iz Njemačke, ali on negira bilo kakvu nepravilnost.
Istražuje se i curenje sigurnosnih informacija od strane njegovih pomoćnika te navodni poslovi s Katarom tokom rata. Iako Netanyahu nije formalno osumnjičen, ove istrage bacaju dodatnu sjenu na njegovu reputaciju i ponašanje tokom sukoba.
