Vlasti Irana koriste sofisticirane alate umjetne inteligencije za produkciju ratne propagande.
Cilj ovih aktivnosti je promocija narativa o pobjedi nad Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom. Stručnjaci upozoravaju da lažne slike i animacije već sada ozbiljno otežavaju razlikovanje stvarnosti od fikcije, piše britanski Observer.
Jedan od propagandnih videa prikazuje Lego verzije Donalda Trumpa i Benjamina Netanyahua s mapom koja nosi natpis "Epsteinovi dosjei". Animacija prikazuje kako američki predsjednik ispaljuje raketu prema iranskoj učionici.
Odmah potom, iranski Lego vojnik ispaljuje salvu raketa na britansku vojnu bazu na Kipru, američku ambasadu u Saudijskoj Arabiji i luksuzni hotel u Dubaiju. Video završava scenom u kojoj iranski zvaničnik cijepa zahtjev za prekid vatre.
Iranska propaganda često koristi skandal osuđenog seksualnog predatora za pravdanje svojih vojnih akcija. Krovni narativ tvrdi da su Sjedinjene Američke Države pokrenule rat radi skretanja pažnje s ovog slučaja. Iranski zvaničnici nazvali su vojne akcije "Operacija Epsteinova furija". Oni Sjedinjene Američke Države i Izrael nazivaju "Osom Epsteina".
Viši menadžer Instituta za strateški dijalog Joseph Bodnar rekao je: "Teško je podcijeniti utjecaj koji umjetna inteligencija ovdje ima. Ovo je prvi sukob koji je počeo u trenutku kada su alati bili nevjerovatno dobri i učinkoviti u kreiranju realističnog sadržaja."
Zamagljivanje istine i laži
Iranska produkcija miješa realističan sadržaj sa stiliziranim animacijama i crtanim likovima. Algoritmi društvenih mreža rjeđe uklanjaju ovakav materijal u poređenju sa stvarnim ratnim snimcima. Prepoznatljivost Lego figura privlači pažnju i olakšava prihvatanje političkih poruka. Autori kreiraju ovakav stiliziran sadržaj bez dijaloga prvenstveno za zapadnu publiku.
Predstavnica organizacije WITNESS Mahsa Alimardini rekla je: "Ove animacije ciljaju mlađe generacije koje bi mogle prihvatiti iranske antiimperijalne narative."
Kompjuterski generisani snimci prikazuju navodne uspješne iranske napade i zarobljene američke vojnike. Vlasti šire ove materijale putem državnih medija i koordiniranih mreža botova na društvenim platformama. Ruska državna televizija Russia Today redovno dijeli iranske videe. Gostujući istraživač na Kraljevskom koledžu London Lukasz Olejnik podsjetio je da su ruski mediji ranije koristili slične metode za širenje propagande.
Utjecaj propagande na činjenice
Iranski režim nedavno je odbacio dokaze o gušenju demonstracija tvrdeći da je snimke kreirala umjetna inteligencija. Istu taktiku vlasti sada primjenjuju za diskreditaciju dokaza o civilnim žrtvama ratnih dejstava. Nakon što je projektil usmrtio više od 100 djece u južnom Iranu, državni zvaničnici proglasili su fotografije uplakanih roditelja lažnim. Razdvajanje istine od fikcije postalo je izuzetno zahtjevno na društvenim mrežama.
Viši menadžer Instituta za strateški dijalog Joseph Bodnar rekao je: "Prešli smo u online informacijski ekosistem zasnovan na osjećajima. Nije važno je li nešto istinito ili nije. Ako ti rezonira, sviđat će ti se i dijelit ćeš ga."
