Iranski ambasador u Hrvatskoj Amir Husein Garibnejad odbacio je u ponedjeljak tvrdnje svog izraelskog kolege Garyja Korena da bi među osobljem iranske ambasade u Zagrebu mogli biti špijuni Revolucionarne garde.
Izraelski ambasador Gary Koren je pozvao na "prekid diplomatskih odnosa s Iranom" i na inspekciju osoblja iranske ambasade, navodeći da "bilo da postoje pripadnici Revolucionarne garde zaduženi za prikupljanje obavještajnih podataka i podršku terorizmu".
"Ovo su laži", rekao je Garibnejad na brifingu za novinare u iranskoj ambasadi u Zagrebu u ponedjeljak. "Iran je svjestan laži koje izraelski zvaničnici iznose više od 47 godina", a Korenova izjava je "jedna od tih laži", rekao je. Optužio je Izrael da uvijek pokušava svim sredstvima odvratiti "javno mnjenje od svega što su radili u Palestini, u Gazi, svih ružnih stvari i ubistava".
Iranci kažu da između Teherana i Zagreba postoje dobri odnosi međusobnog poštovanja i da su diplomate obje zemlje, u okviru principa Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, oduvijek radile na unapređenju bilateralnih odnosa.
Premijer Andrej Plenković izjavio je u petak da nema razloga za zabrinutost da se osoblje iranske ambasade u Zagrebu bavi špijunažom i terorizmom, a Koren je pozvan na Pantovčak gdje je upozoren na "neprihvatljive i štetne" izjave koje "uznemiruju javnost i štete Hrvatskoj".
Na pitanje novinara o različitim stavovima predsjednika Zorana Milanovića i premijera o ratu, Garibnedžad je odgovorio da nije u poziciji da komentariše unutrašnje kontroverze u Hrvatskoj, ali je rekao da ima "vrlo dobar odnos sa hrvatskom vladom".
"Nadamo se da će hrvatska vlada razmotriti međunarodne zakone i odabrati pravi put kojim su krenule međunarodne organizacije", rekao je Garibnedjad preko prevodioca u iranskoj ambasadi u Zagrebu.
Nije precizirao o kojim se organizacijama radi, ali je u uvodnom obraćanju novinarima rekao da su stručnjaci Ujedinjenih nacija u svojoj izjavi "4. marta naglasili da je ovaj čin agresije (od strane Sjedinjenih Američkih Država i Izraela) 'nezakonit'".
Također, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres osudio je najnoviju vojnu eskalaciju SAD-a, Izraela i Irana, upozorivši da bi ona mogla potkopati međunarodni mir i sigurnost, a organizacija je pozvala sve strane da se "urazume" i okončaju rat na Bliskom istoku.
„Svakako mogu reći da će budućnost pokazati i dati nam pravi odgovor na to šta su Amerikanci i Izraelci trebali učiniti kao odgovor na ono što su od nas tražili - više nego što bilo koja zemlja može tražiti od druge zemlje“, rekao je Garibnejad, okružen zastavama Hrvatske i Islamske Republike i fotografijom pokojnog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija.
Netanyahu je namamio Trumpa u zamku
Naglasio je da se nada da će se "probuditi savjest svijeta", što će pritisnuti američkog predsjednika Donalda Trumpa i spasiti ga "iz zamke koju mu je (izraelski premijer) Benjamin Netanyahu pripremio".
Nije Iran izvor nestabilnosti u regiji, već Izrael, rekao je, dodajući da je Teheran uvijek pokušavao mirno riješiti svoje probleme s Amerikancima. "Ali mnogo puta je Izrael to nije dozvolio, i uz pritisak svojih lobista u Americi, dogodilo se ono što se dogodilo. Uvukao je Amerikance u rat s Iranom."
Ambasador je rekao da je više od 1.400 ljudi ubijenih u Iranu od početka napada civili, uključujući 168 djece ubijene u djevojačkoj školi u Minabu, jugozapadno od zemlje. Zatim je novinarima pokazao video sa sahrane ubijene djece u Minabu, a zatim i video snimljen "kamerom u školi u Qazvinu, gdje je jedno dijete ubijeno".
"Ovi zločini će biti zabilježeni u historiji. Oni koji su napali moju zemlju dobit će adekvatan odgovor", rekao je.
Diplomatija nemoguća tokom rata
Također je rekao da diplomatija ne može obavljati svoj zadatak dok rat traje, dodajući da Washington i Tel Aviv još nisu zatražili prekid vatre. "Diplomatija ne može pravilno obavljati svoj zadatak dok rat traje", rekao je iranski ambasador kada su ga novinari pitali da li vidi tačku u kojoj njegova zemlja može ponovo sjesti za pregovarački stol sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom.
Naglasio je da Izraelci i Amerikanci još nisu pozvali na prekid vatre, "iako su to učinili u posljednjem napadu". Osudio je atentat na vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, nazvavši ga "suprotnim svim postojećim međunarodnim zakonima" i rekavši da svi lideri u svakoj zemlji imaju imunitet i da je to vrlo jasna stvar u međunarodnoj zajednici.
Također je istakao da su Izrael i SAD napali njegovu zemlju "usred diplomatskih aktivnosti i razgovora". "Prošle godine smo imali isto iskustvo na isti način. Da bismo svijetu pokazali da uvijek cijenimo diplomatske aktivnosti, pokušaje mira, ušli smo u ove pregovore. Kada su pregovori završeni 25. februara, ministar vanjskih poslova Omana rekao je da ima vrlo dobre vijesti za svijet... Ali tri dana kasnije, 28. februara, Izrael i Amerikanci su napali Iran", rekao je Garibnejad.
Odgovorite na isti način Iran je potom odgovorio vlastitim napadima na Izrael i američke baze, kao i na civilnu infrastrukturu u zemljama Perzijskog zaljeva. "Prije početka rata, razgovarali smo sa svim susjednim zemljama i predložili im da Iran ne treba napadati s njihove teritorije, da se njihovo tlo i nebo ne koriste za napad na našu zemlju. Nažalost, nisu poslušali naš savjet i dozvolili su Amerikancima da nas napadnu s njihovog tla", rekao je.
Također je rekao da su Izrael i Amerikanci posljednjih dana izveli žestoke napade na civilnu infrastrukturu u Iranu. "Stoga će naš odgovor biti: kako su nas napali, tako će i primiti", rekao je.
Ranije u ponedjeljak, Iran je lansirao prvu salvu raketa i dronova na Izrael i njegove susjede u Perzijskom zaljevu otkako je Mojtaba Hamnei naslijedio svog oca, ajatolaha Alija Hamneija, ubijenog dan ranije, na mjestu vrhovnog vođe.
Izrael je u ponedjeljak objavio da napada "režimsku infrastrukturu" u Iranu desetog dana sukoba koji je zahvatio cijeli Bliski istok i potresao globalnu ekonomiju.
Hormuški moreuz
Od početka rata između Izraela i SAD-a s Iranom, 10 brodova je napadnuto u ili blizu strateški važnog Hormuškog tjesnaca. Na pitanje novinara o mogućoj blokadi Hormuškog tjesnaca, ambasador je odgovorio da se "Islamska Republika brine o prolazu brodova kroz tjesnac".
„Tijesnac još nije zatvoren, ali zbog svega što se dešava na terenu, dolazak i odlazak brodova je vrlo spor i pod kontrolom.“ Također, nosač aviona Charles de Gaulle, kojeg je Francuska poslala na Bliski istok kako bi zaštitila svoje građane i saveznike pogođene napadima Irana, uplovio je u Sredozemno more u petak rano poslijepodne, prolazeći kroz Gibraltarski tjesnac, a slanje nosača aviona najavila je i Velika Britanija.
Međutim, Garibnejad je rekao da nema razloga za zabrinutost iranske strane. "Naša vojska zna šta radi i vrlo dobro obavlja svoj zadatak. I sigurno je da će, ako bilo koja od ovih zemalja izvrši napad na Iran, i te zemlje biti meta napada."
Uključivanje Kurda u sukob?
Na pitanje o mogućem učešću Kurda u sukobu u Iranu, Garibnejad je rekao da nije prvi put da se Iran suočava sa sličnim izazovima i kao primjer naveo iransko-irački rat iz 1980-ih kada su "SAD vrlo direktno i vrlo čvrsto podržavale (irački) režim protiv Irana".
„SAD, što znači CIA, naoružava ljude, ne samo Kurde, već i druge na našim zapadnim granicama kako bi započeli rat tamo i doveli ih u Iran i destabilizirali naše granice i zemlju.“ „Ali mi nismo zabrinuti i spremni smo odgovoriti na to“, rekao je.
Mnogi iranski Kurdi žive u susjednom Iraku zbog sistematskog progona u njihovoj domovini. Neki sada vide priliku da svrgnu iransku vladu i dobiju veću zaštitu i slobode ako dođe do promjene rukovodstva. Međutim, Trump je u subotu odbacio mogućnost uključivanja kurdskih boraca u rat u Iranu.
