Imenovanjem prof. dr. Fadila Islamovića za predsjednika Regionalnog odbora Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) Bosanske krajine za mandatni period 2026–2029. godine, ova organizacija dobila je novo rukovodstvo u jednom od teritorijalno najvećih i društveno najosjetljivijih područja Bosne i Hercegovine.
Odluku je donio Upravni odbor VKBI-ja iz Sarajeva, a Islamović u razgovoru poručuje da će osnovni zadatak ostati isti, a to je očuvanje građanskog karaktera države, jačanje civilnog društva i javno ukazivanje na pogrešne politike, bez obzira od koga dolazile.
- Nadam se da će ovaj sastav organa opravdati povjerenje koje nam je dato. Vijeće je nastalo u jednom od najtežih trenutaka za Bosnu i Hercegovinu i od tada djeluje kao organizirani intelektualni odgovor na agresiju i njene posljedice - kaže Islamović.
Po njegovim riječima, VKBI je od osnivanja nadstranačka organizacija koja okuplja prvenstveno Bošnjake, ali i sve građane koji Bosnu i Hercegovinu vide kao zajedničku, građansku državu.
- Tri decenije nakon Dejtona jasno je da problemi postoje i da je civilno društvo i dalje neophodno kao korektiv i kao glas razuma - ističe.
Regionalni odbor VKBI-ja za Bosansku krajinu osnovan je 2018. godine, nakon više ranijih neuspjelih pokušaja.
- Teritorijalno pokrivamo Unsko-sanski kanton, ali i Drvar, Krupu na Uni, Bosanski Novi i Prijedor. To je prostor sa složenom ratnom i poratnom historijom, zbog čega je naš rad posebno osjetljiv - objašnjava Islamović.
Prvi predsjednik odbora bio je Suad Mamutović, dok je Islamović u prethodnom mandatu obavljao funkciju potpredsjednika.
Među značajnijim aktivnostima izdvaja edukativne radionice za nastavnike bosanskog jezika u Prijedoru, tribinu o Muslimanskim rezolucijama iz 1941. godine, okrugli sto o civilnim aspektima operacije „Tigar – sloboda 94“, regionalni sastanak bošnjačkih vijeća iz više zemalja, te obilježavanje 250 godina „Hasanaginice“ u Bihaću, te nekoliko promocija vrlo značajnih knjiga.
Govoreći o ulozi intelektualaca danas, Islamović ocjenjuje da akademska zajednica često nema podršku politike.
- U društvima poput našeg, akademska elita nije uvijek poželjna jer govori slobodno i kritički. Dešava se i da se ljudi umore od borbe koja ne daje brze rezultate, pa se povlače. Intelektualci moraju imati sabur i upornost. Građanska država, bosanski jezik i prava svih građana nemaju alternativu - poručuje Islamović.
Po njegovim riječima, uloga Vijeća kao korektivnog faktora često nosi i posljedice, naročito kada je riječ o finansiranju nevladinog sektora.
- Nekada zbog kritičkog stava dobijete uskraćene grantove ili podršku, ali to ne smije biti razlog za šutnju. Vijeće je uvijek reagovalo kada je smatralo da se ide protiv interesa građana - naglašava.
Najavljuje i širenje mreže regionalnih odbora, uključujući ponovno pokretanje inicijative za osnivanje odbora u Banjoj Luci. Osvrćući se na aktuelne političke prilike, Islamović smatra da ni naredni period neće biti mirniji.
- Imamo ustavne krize i krizu povjerenja u institucije kao što su Ustavni sud, Sud BiH, SIPA-u, Tužilaštvo. To povjerenje se mora vratiti. Država mora pokazati da je jača od svake interesne grupe - smatra Islamović.
Na kraju je pozvao sve građane, bez obzira na nacionalnost i političko opredjeljenje, da budu aktivni u zaštiti ustavnog poretka.
- Prošli smo teža vremena od ovih. Ako smo tada imali snage da sačuvamo državu, moramo je imati i danas - poručuje Islamović.
