Predloženi zakoni o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i izmjene Zakona o Sudu BiH ponovo su blokirani nakon što su ministri iz Republike Srpske glasali protiv dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH.
Bez usvojenog dnevnog reda, sjednica se nije mogla održati, iako je na njoj trebalo biti razmatrano ukupno 32 tačke, uključujući i Prijedlog odluke o uspostavi Ureda glavnog pregovarača BiH s Evropskom unijom kao privremenog tijela Vijeća ministara.
Zakoni o VSTV-u i Sudu BiH dio su paketa reformi koje su pred institucije BiH postavili evropski lideri, no predloženi nacrt zakona o VSTV-u izazvao je brojne kontroverze. Transparency International BiH ističe da nacrt ne predstavlja korak naprijed, već potencijalni rizik za daljnje urušavanje nezavisnosti pravosuđa. Dodatno, zakon se našao na dnevnom redu Vijeća ministara prije nego što su okončane javne konsultacije, što je izazvalo kritike zbog kršenja procedure i formalnog izigravanja konsultacija.
Jedan od glavnih problema predloženog zakona je učvršćivanje etničkih kvota u članstvu VSTV-a, čime se one postavljaju kao trajno pravilo. Dosad su kvote imale karakter privremenog korektivnog mehanizma, kako je preporučila Venecijanska komisija, a sada se trajno ugrađuju u zakon, što dugoročno omogućava da se izbor članova Vijeća vrši prema etničkoj pripadnosti umjesto stručnosti i profesionalnog iskustva. Prelazne odredbe čak predviđaju mogućnost da kvote ostanu na snazi i nakon potencijalnog članstva BiH u EU, čime se dodatno cementira politički uticaj nad VSTV-om.
Dodatno, Pravilnik o postupku žrijebanja, prema nacrtu zakona, donose VSTV i ministarstva pravde na državnom, entitetskom i nivou Brčko distrikta, čime se izvršnoj vlasti omogućava direktan uticaj na ključni dio postupka imenovanja članova Vijeća. Ključne procedure prepuštaju se podzakonskim aktima, dok politički uticaj ostaje moguć kroz netransparentne procedure izbora članova od strane Vijeća ministara, Parlamentarne skupštine BiH i advokatskih komora FBiH i RS.
Slična situacija je i sa predloženim izmjenama Zakona o Sudu BiH. Njime nije predviđeno osnivanje Apelacionog suda BiH, već se samo mijenjaju odredbe koje se odnose na izbor sudija Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Sudije bi, prema predlogu, biralo VSTV, dok bi odjeljenje nastavilo djelovati u okviru postojećeg Suda BiH. Ministri iz RS sada insistiraju da se na dnevni red vrati prvobitni prijedlog zakona prema kojem bi Apelacioni sud bio formiran sa sjedištem na Palama.
Blokada sjednice pokazuje da politički sporovi i dalje koče implementaciju ključnih pravosudnih reformi koje su od strateškog značaja za napredak BiH prema EU, dok pitanja nezavisnosti VSTV-a i funkcionalnosti Suda BiH ostaju neriješena.
