Dva dana nakon teške tramvajske nesreće kod Zemaljskog muzeja u Sarajevu, istraga je otvorila više pitanja nego što je ponudila odgovora. Tužilaštvo Kantona Sarajevo zatražilo je pritvor za vozača Adnana Kasapovića, pozivajući se na dosadašnje nalaze vještačenja prema kojima je uzrok tragedije – ljudski faktor.
Prema informacijama iz sudnice, do sada su urađena četiri vještačenja: dva mašinske struke, jedno elektroenergetske i jedno saobraćajne. Nalazi mašinskih i elektroenergetskih stručnjaka ukazuju da na tramvaju nije bilo tehničkih nepravilnosti – nije zabilježen poremećaj napona, blokada sistema niti mehanički kvar koji bi doveo do gubitka kontrole.
Saobraćajni vještak, međutim, zaključio je da je tramvaj ušao u krivinu većom brzinom od dozvoljene te da je postojala mogućnost da se brzina ranije smanji. Upravo taj nalaz postao je ključni argument Tužilaštva za određivanje pritvora.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje – zašto bi dugogodišnji vozač svjesno riskirao ulazak u krivinu brzinom koja može dovesti do iskakanja iz šina? Posebno ako se uzme u obzir da se radi o dionici pruge u centralnoj gradskoj zoni, gdje su posljedice takvog manevra gotovo izvjesno katastrofalne.
Dodatnu dilemu izaziva činjenica da do ročišta nisu analizirani svi dostupni videosnimci. Na potezu od Ambasade Sjedinjenih Američkih Država do Mašinske škole nalazi se više nadzornih kamera koje bi mogle precizno pokazati kretanje tramvaja neposredno prije nesreće. Posebno je važan snimak koji obuhvata semafor na toj dionici – jer bi mogao otkriti da li je tramvaj stajao, da li je krenuo iz mirovanja ili je eventualno došlo do naglog ubrzanja.
Postoji i videonadzor unutar samog tramvaja, koji, prema dostupnim informacijama, još nije pregledan. Upravo taj snimak mogao bi dati najjasniju sliku o ponašanju komandi i reakciji vozača u posljednjim sekundama prije nesreće.
Vozač je pred sudom negirao krivicu, navodeći da je uzrok tehničke prirode te da su slični problemi ranije zabilježeni na određenim tipovima tramvaja. Pojedini radnici javnog prevoznika tvrde da su kvarovi koji uzrokuju nagla i nekontrolisana ubrzanja poznati unutar sistema, ali da o njima nikada nije javno govoreno.
Prema izjavama očevidaca, tramvaj je neposredno prije nesreće signalizirao zvučnim upozorenjem, a vozač je pokušavao upozoriti prolaznike da se sklone. Takve tvrdnje dodatno komplikuju tezu o isključivo ljudskoj grešci.
Iako Tužilaštvo navodi da je istraga formalno pokrenuta tek u subotu i da slijedi detaljna analiza svih snimaka, javnost s pravom očekuje jasne i nedvosmislene odgovore. Posebno zato što odluka o pritvoru dolazi prije kompletiranja ključnih dokaza.
Sud će danas odlučiti o mjeri pritvora, ali bez obzira na ishod, jedno je sigurno – slučaj još nije do kraja rasvijetljen. Pregled nadzornih kamera, analiza podataka iz vozila i eventualna rekonstrukcija događaja bit će presudni za utvrđivanje da li je tragedija rezultat nepažnje pojedinca ili sistemskog problema o kojem se godinama šutjelo.
