Italija je najnovija evropska zemlja koja je oprezno reagovala na zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da saveznici pomognu u otvaranju Hormuškog moreuza.
Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izjavio je novinarima u Briselu da njegova zemlja podržava jačanje pomorskih misija EU-a u Crvenom moru.
„Međutim, ne mislim da se te misije mogu proširiti na Hormuški moreuz, posebno jer su to protivpiratske i odbrambene misije“, rekao je Tajani.
Luksemburg odbacuje slanje trupa
Zamjenik premijera Xavier Bettel rekao je da njegova zemlja neće popustiti pred „ucjenom“ SAD-a da se uključi u rat.
„Sa satelitima i komunikacijama rado ćemo biti od pomoći. Ali nemojte od nas tražiti vojnike i opremu“, poručio je Bettel.
Rastući pritisak SAD i zabrinutost zbog širenja rata
Trumpov poziv državama, uključujući Francusku i UK, da pošalju ratne brodove kako bi pomogli u deblokadi moreuza naišao je na hladan odgovor, iako vlade širom svijeta osjećaju posljedice naglog rasta cijena energije.
Mnogi pravni stručnjaci smatraju da bi takvo uključivanje moglo uvući evropske zemlje u sve širi rat koji su pokrenuli SAD i Izrael.
Osim ekonomskih posljedica i prijetnje regionalnoj stabilnosti, sukob je već odnio veliki broj civilnih života u Iranu i Libanu nakon američko-izraelskih zračnih napada.
Trump je sugerirao da bi saveznici mogli poslati pomorske kapacitete poput minolovaca – brodova kojih evropske zemlje imaju više nego SAD. Ipak, evropske vlade zasad odolijevaju pritisku, iako se situacija brzo razvija.
U međuvremenu je šefica evropske diplomatije Kaja Kallas pozvala na diplomatsku inicijativu za osiguranje prolaska nafte i gasa kroz Hormuški moreuz, po uzoru na sporazum koji je omogućio Ukrajini da izvozi žito na svjetska tržišta.
