Izrael je počeo racionalizirati upotrebu najnaprednijih presretača projektila, nastojeći sačuvati zalihe svojih najmoćnijih odbrambenih sistema, suočen sa svakodnevnim iranskim napadima koji ne jenjavaju ni nakon četiri sedmice rata, piše Wall Street Journal. Dva iranska balistička projektila nedavno su direktno pogodila gradove Dimona i Arad nakon što ih je Izrael pokušao presresti modificiranim verzijama manje napredne municije, ali bez uspjeha.
Izrael se u četvrtak suočio s još jednim zabrinjavajućim bombardovanjem, pri čemu su stanovnici prijavili neprestano oglašavanje sirena i više pogodaka projektila širom zemlje.
Izrael je do sada uspješno intenzivno koristio svoje vrhunske presretače "Arrow" za obaranje balističkih raketa tokom ovog rata, kao i u sukobu s Iranom prošlog juna. U posljednje vrijeme koristi unaprijeđene verzije sistema "David's Sling", koji je prvobitno dizajniran za obaranje raketa i balističkih projektila kraćeg dometa, kako bi presretao veće i dalekometnije prijetnje s mješovitim rezultatima.
Odluka o korištenju manje sposobne municije odražava pritisak pod kojim se nalaze vojske širom regiona, dok troše skupo i teško proizvodivo oružje u pokušaju da se odbrane od masovno proizvedenih iranskih raketa i dronova. Sjedinjene Američke Države i Izrael uništili su veliki dio iranskih kapaciteta za lansiranje projektila, ali ne sve, pretvarajući rat djelimično u utrku koja će strana prva ostati bez resursa.
"Broj presretača svake vrste je ograničen. Kako borbe traju, broj se smanjuje. A kako se smanjuje, morate pažljivije procjenjivati šta ćete koristiti", rekao je Tal Inbar, viši analitičar organizacije Missile Defense Advocacy Alliance.
Iran je od početka rata ispalio više od 400 projektila i stotine dronova na Izrael. Iako su brojke bile veće na početku, napadi su posljednjih sedmica ostali relativno stabilni, uz dodatni izazov jer Hezbolah svakodnevno ispaljuje desetine projektila prema Izraelu.
Sa svakim dolazećim projektilom, zvaničnici moraju odlučiti hoće li ga pustiti da padne u nenaseljeno područje ili ga oboriti i kojim sistemom. Također moraju voditi računa o očuvanju zaliha za potencijalne prijetnje u narednim danima.
Izraelski višeslojni sistem protuzračne odbrane, velikim dijelom razvijen u saradnji sa SAD-om, koristi različite vrste municije za različite prijetnje.
Na donjem nivou nalazi se odbrambeni sistem "Iron Dome", koji se koristi za obaranje raketa kratkog dometa po cijeni od desetina hiljada dolara po presretaču, zatim sistem "David's Sling", koji može djelovati protiv raketa dugog dometa, taktičkih balističkih projektila i krstarećih raketa.
Na najvišem nivou je Arrow 3, koji presreće balističke projektile dugog dometa izvan Zemljine atmosfere i spada među najnaprednije sisteme te vrste na svijetu. Ranija verzija, Arrow 2, i dalje se koristi za prijetnje srednjeg i dugog dometa.
Izrael je ušao u ovaj sukob sa smanjenim zalihama presretača Arrow, iscrpljenim tokom rata u junu.
Sistemi protuzračne odbrane procjenjuju putanju dolazećih projektila pomoću senzora poput radara i predlažu operaterima koje presretače koristiti.
Izrael je pokušao povećati broj opcija kroz modifikacije, uključujući softverska unapređenja koja omogućavaju sistemima nižeg nivoa da se bolje nose s prijetnjama dugog dometa.
"David's Sling" je prošao niz nadogradnji i testova neposredno prije rata s Iranom kako bi proširio svoj domet.
"Pokušavamo ga podići na viši nivo i što više udaljiti presretanje od tla. U nekim segmentima to dobro funkcioniše, a u drugima ne", rekao je Ran Kochav, brigadni general u rezervi i bivši komandant izraelske protuzračne i protivraketne odbrane.
"Iron Dome" je također unaprijeđen i sada se koristi za obaranje projektila, raketa većeg dometa i dronova.
"Danas presreće rakete na udaljenostima od stotina kilometara, kao i bespilotne letjelice", dodao je Kochav.
Kada je iranski projektil pogodio Dimona, gdje se nalazi glavni izraelski nuklearni objekt, a drugi pao u dvorište stambene zgrade u obližnjem Arad, to je izazvalo uzbunu širom zemlje. Stanovnici iz naselja blizu mjesta udara u Dimoni premjestili su dio starijih osoba u veliko sklonište u školi, gdje planiraju ostati do kraja rata.
"Ovo nije gotovo. Podsjećaju nas svako nekoliko sati upozorenja na telefonu, sirene i eksplozije", rekao je Ahmadiel Ben Yehuda (69), koji živi u blizini mjesta udara.
Zemlje Zaljeva, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara i Bahreina, suočene su sa sličnim pritiscima i traže presretače od SAD-a. Kako bi ublažile problem kapaciteta, SAD su rasporedile dodatne sisteme za borbu protiv dronova, koji mogu obarati sporije prijetnje poput iranskih Shaheda.
Međutim, svijet se suočava s problemima u snabdijevanju. Među njima su i presretači za američke sisteme THAAD, koji se koriste za zaštitu saveznika, a kojih ponestaje zbog globalnih nestašica i dugih proizvodnih ciklusa. Najmanje jedan sistem raspoređen u Jordan oštećen je u iranskom napadu dronom, prema američkim zvaničnicima.
"Uništavamo godine proizvodnje u samo nekoliko sedmica. Čak i ako maksimalno povećamo proizvodnju, bit će potrebne godine da nadoknadimo ono što je upravo potrošeno", rekao je Tom Karako iz Center for Strategic and International Studies.
Analitičari upozoravaju da ovakav model borbe protiv Irana nije dugoročno održiv. Posljedice nestašica vjerovatno će osjetiti i druga ratišta, poput Ukrajine.
"Ovo su ograničeni nacionalni resursi i potrebni su nam i u drugim dijelovima svijeta. To nije nešto što možemo raditi unedogled", zaključio je Karako.
