POSLOVNE I POLITIČKE RANE

Iza kulisa borbe između Erdoganista i porodice Berisha: Tajna igra koja se igra u opoziciji

Molotov u dzamiji Namasgja

Sukob između porodice Berisha i medija povezanih s turskim krugovima iznosi na površinu veću igru za kontrolu nad albanskom opozicijom...

Javna debata između Jamarbëra Mallteza i medijske kuće koju finansiraju turske strukture u Albaniji, nakon incidenta na skupu 20. februara u džamiji Namazgja, otkrila je dublje tenzije nego što je to bila reakcija u trenutku. Iza oštrih odgovora kriju se stari politički i ekonomski interesi, ali i šira borba za stvaranje ili kontrolu nove opozicije u Albaniji. Dok neke evropske zemlje traže alternative Ediju Rami, Turska i Grčka kao da su odavno investirale u paralelne strukture utjecaja. U ovom scenariju, Sali Berisha se vidi kao figura koja ili odbija ući na novo tržište ili ga krugovi koji zahtijevaju reformu opozicije više ne smatraju pouzdanim partnerom.

Posljednjih dana februara došlo je do javnog sukoba, koji se odrazio i na društvenim mrežama, između medijskih krugova u Tirani povezanih s Erdoganom i visokopozicioniranih segmenata Demokratske stranke.

Naime, u njoj su bili porodica Salija Beriše, tačnije njegov zet Jamarbër Malltezi, i medijska kuća koju finansiraju neprofitne organizacije povezane s Erdoganom u Albaniji.

Sukob je bio povezan s incidentom koji se dogodio na skupu 20. februara u blizini džamije Namazgja, gdje su također bačeni Molotovljevi kokteli.

Međutim, s obzirom na ton i napetost u odgovorima između stranaka, čini se da ovo nije bio slučajan incident. Debata se odvijala na stranicama društvenih mreža medija, gdje je Jamarbër Malltezi oštro odgovorio na kritike napada na džamiju.

Činilo se da su stranke bile ispunjene starim, dugo održavanim ogorčenjima. Dok je jedna strana otvoreno govorila o licemjerju opozicije prema muslimanskoj zajednici, Malltezi je rekao da je "želio moliti, ali džamija je bila puna policije koja me nije pustila unutra, iako mi se nije dalo moliti na mjestu bogomolje na zemljištu koje pripada nekome drugom."

Ovo na vidjelo iznosi stari poslovni sukob između porodice Berisha i Muslimanske zajednice Albanije koji datira još iz 2013. godine, kada je odustao projekat koji je odobrila vlada Salija Beriše za toranj pored džamije, projekat obustavljen na insistiranje Edija Rame nakon što je preuzeo dužnost premijera.

Iako se ljutnja zbog izgubljenih miliona nije stišala, čini se da imamo posla sa složenijom igrom.

To se jasno vidi kako u nedostatku učešća u aktivnostima, protestima i skupovima Salija Beriše, tako i u njegovim pokretima za stvaranje alternativnog "civilnog društva".

Kandidatura za Općinu Tirana u septembru i potez s Ermalom Hasimeom ne djeluju kao nasumične akcije.

Pod pritiskom s raznih strana da se otvori put novoj opoziciji, lider DP-a pokušava održati kontrolu, iako s ograničenim sredstvima.

Ovi krugovi uključuju evropske zemlje poput Velike Britanije, Njemačke i Francuske, zainteresirane za stvaranje političke alternative Ediju Rami.

Javne ličnosti koje kritički reaguju na vladu pozivane su u diplomatske hodnike i na razne događaje kao znak podrške demokratskoj opoziciji. Međutim, politička kultura ovih zemalja nije direktno stvaranje opozicije, već njeno podsticanje.

S druge strane, Turska i Grčka su odavno uspostavile strukture utjecaja u Albaniji, integrirajući ih u glavne stranke, odnosno Turska kod Edija Rame i Grčka kod Salija Beriše.

Nakon posljednjih izbora, Atina je signalizirala da traži novo opoziciono vodstvo, pokrećući pitanje odlaska Salija Beriše.

U međuvremenu, krugovi povezani s Erdoganom poduzeli su javne akcije protiv Edija Rame, optužujući ga da je proizraelski, i organizirali proteste za Gazu, u kojima su učestvovale i međunarodne ličnosti poput Grete Thunberg.

Međutim, ovi pokreti ne mogu funkcionirati izolirano i riskiraju suočavanje sa snažnim političkim reakcijama.

Stoga je cilj podržati i finansirati novu opoziciju, gdje su niti utjecaja raspršene.

Izgleda da Sali Berisha ili odbija da uđe u ovu igru, ili se ne smatra odgovarajućim partnerom.

Odnosi DP-a s novim strankama, koje izgleda imaju bolje veze s Atinom, su hladni.

Ovaj plan je strateški i očekuje se da će se nastaviti. Utjecajne strane će se sukobljavati ili pregovarati. Zasad se čini da nije postignut konačni dogovor.


Znate više o temi ili prijavi grešku