OD TRUMPOVIH MEĐUIZBORA DO ORBÁNOVOG PADA?

Izborna godina 2026. bit će odlučujuća za Trumpovo naslijeđe, ali i za sudbinu njegovih saveznika u svijetu

Donald trump 01

Nakon decenije i po na vlasti, tokom kojih je kritikovan zbog kršenja pravosudnih, akademskih i medijskih sloboda, Orbán u anketama zaostaje za Péterom Magyarom, predsjednikom Stranke poštovanja i slobode.

Međuizbori u SAD-u u novembru 2026. godine poslužit će kao test za drugi predsjednički mandat Donalda Trumpa, jer se demokrate nadaju da će iskoristiti zamah stečen pobjedama u utrkama poput one za gradonačelnika Miamija i pobjede u tradicionalno republikanskom okrugu u Georgiji.

Ali Trumpova vanjska politika i orijentacija prema zapadnoj hemisferi mogli bi biti oblikovani izborima u Brazilu i Kolumbiji početkom ove godine.

Malo dalje, birači u Mađarskoj mogli bi svrgnuti protrampovog lidera Viktora Orbana.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je imao Trumpovu podršku tokom rata u Gazi, suočava se sa svojim biračima, dok Bangladeš ide na birališta nakon revolucije inspirisane Generacijom Z.

Newsweek baca pogled na neke od glavnih utrka koje će oblikovati svijet.

Međuizbori u SAD-u

Međuizbori su zakazani za utorak, 3. novembra, a svih 435 mjesta u Predstavničkom domu i 35 u Senatu će biti na raspolaganju. Nedavni porazi Republikanske stranke će dodatno opteretiti Trumpa dok nastoji održati republikansku većinu u Predstavničkom domu i Senatu. On je 12. decembra rekao da "narod želi da pobijedimo na međuizborima i mislim da imamo odličan duh", ali ankete su pokazale da gubi tlo pod nogama po pitanjima koja su mu pomogla da se vrati na vlast.

Sredinom decembra, manje od trećine (31 posto) odobravalo je način na koji on upravlja ekonomijom, što je pad u odnosu na 40 posto u martu, izvijestio je Associated Press, dok je podrška njegovom rješavanju kriminala pala na 43 posto sa 53 posto prije nekoliko mjeseci.

"2026. će biti godina koja će definirati Trumpovo naslijeđe. Iako njegovo ime neće biti na glasačkom listiću na međuizborima, njegovi postupci će postaviti ton kampanjama širom zemlje na državnom nivou i, što je najvažnije, na kongresnom nivou", rekao je za Newsweek Mark Shanahan, američki politički stručnjak sa Univerziteta Surrey u Engleskoj.

„Mnogo toga će zavisiti od ekonomskih rezultata SAD-a u narednih devet mjeseci, ali Trumpovi postupci prema Venecueli, prema tradicionalnim saveznicima i neprijateljima širom svijeta, a najviše prema američkim građanima kod kuće, odredit će kako će ga buduće generacije doživljavati“, rekao je Shanahan.

„Ali ako republikanci mogu kontrolirati i Senat i Predstavnički dom, predsjednik ima priliku da u potpunosti učvrsti trumpizam kao sve autokratskiji način upravljanja SAD-om“, dodao je.

Mađarska

April bi mogao označiti kraj jedne ere za Trampovog saveznika Viktora Orbána na parlamentarnim izborima u Mađarskoj. Glasanje će se održati 12. aprila. Nakon decenije i po na vlasti, tokom kojih je kritikovan zbog ograničavanja pravosudnih, akademskih i medijskih sloboda, Orbán u anketama zaostaje za Péterom Magyarom, predsjednikom Stranke poštovanja i slobode (Tisza), koji je iznenadio politički establišment osvojivši skoro 30 posto glasova na izborima za Evropski parlament 2024. godine.

„Jedan od razloga zašto su ovi izbori toliko drugačiji od posljednja četiri je taj što je Orbán na vlasti već 15 godina i postoji opći umor od ove vlade“, rekla je Zsuzsanna Szelényi, direktorica Akademije za liderstvo Instituta za demokratiju (DILA) na Centralnoevropskom univerzitetu.

Rekla je da su glavna pitanja za birače uključivala oštar ekonomski pad u Mađarskoj, koji je postao izraženiji 2022. i 2023. godine, kada se Mađarska suočila s inflacijom mnogo većom od ostatka Evrope. Uspjeh Mađarske je također rezultat neuspjeha fragmentirane opozicione scene u proteklih 15 godina, kada niz manjih stranaka nikada nije uspio formirati jedinstveni front.

"Politička atmosfera u Mađarskoj je već 15 godina uvijek bila napeta i uvijek loša. Uvijek je neprijateljska", rekla je.

Portugal

Predsjednički izbori u Portugalu zakazani su za 18. januar, a anketa koju je krajem novembra sproveo list Expresso stavio je lidera krajnje desnice Andréa Venturu ispred bivšeg mornaričkog oficira i političkog novopridošlice Henriquea Gouveia e Meloa.

Iako je predsjednička funkcija Portugala uglavnom ceremonijalna, Ventura, vođa stranke Chega, rekao je da želi biti utjecajan šef države i da ta funkcija daje svom nosiocu mogućnost da raspusti parlament i raspiše prijevremene izbore.

Tiago Antunes, viši saradnik Evropskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), rekao je da, iako su izbori samo jednom u 50 godina otišli u drugi krug, glasanje je ovaj put bilo fragmentiranije.

Četiri glavna kandidata su vrlo blizu jedan drugom, ostali takmičari su lider desnog centra Luis Marques Mendes i António José Seguro, kojeg podržava Socijalistička partija, a birači će se vjerovatno vratiti na birališta za drugi krug 8. februara.

"Najvjerovatniji ishod je da će Ventura vjerovatno biti u drugom krugu, ali u drugom krugu neće biti izabran", rekao je Antunes.

Bangladeš

Južnoazijska zemlja će izaći na birališta 12. februara, u svom prvom demokratskom testu od studentske pobune poznate kao Monsunska revolucija, koja je srušila vladu premijerke Šeik Hasine nakon 15 godina vladavine.

Ovo je izazvalo talas takozvanih "protestova generacije Z" u dijelovima Azije, dok je Hasina helikopterom pobjegla u Indiju, a u novembru ju je specijalni sud u odsustvu osudio na smrt zbog zločina protiv čovječnosti.

Hasininoj stranci Awami League zabranjeno je učešće u glasanju, a analiza londonskog think tanka Chatham House sugerira da će Bangladeška nacionalistička stranka (BNP), koju predvodi aktuelni predsjednik Tarique Rahman, biti vjerovatni pobjednik, a da će stranka Jamaat-e-Islami, najveća islamistička stranka u zemlji, biti glavna opozicija.

Chietigj Bajpaee, viši istraživač za Južnu Aziju u Chatham Houseu, rekao je da ostaje da se vidi hoće li bangladeška politika moći prevladati ukorijenjene političke dinastije pojavom novih političkih snaga, poput studentske NCP (Nacionalne građanske stranke).

Još jedna ključna tačka bit će vidjeti da li sljedeća vlada ima volju i sposobnost da implementira Julijsku povelju, koja uključuje predložene reforme političkog sistema, uključujući ograničenja mandata premijera, osiguranje nezavisnosti institucija i vraćanje sistema starateljstva tokom budućih tranzicija vlasti.

"Pored jačanja demokratije u Bangladešu, oživljavanje ekonomije bit će ključni prioritet tokom izborne kampanje", rekao je Bajpaee.

Izrael

Koalicija desničarskih i vjerskih stranaka premijera Benjamina Netanyahua na vlasti je od 2022. godine, a sljedeći izbori zakazani su za oktobar 2026. godine. Ali ako izraelski parlament, Knesset, ne odobri novi državni budžet do marta, to će pokrenuti izbore mjesecima ranije, u junu.

S obzirom na to da ankete pokazuju njegov poraz, prema Reutersu, izbori bi mogli odlučiti o sudbini Netanyahua, kojem se sudi za korupciju i koji se suočava sa zahtjevima za odgovornost za sigurnosne propuste koji su omogućili napade Hamasa 7. oktobra 2023. godine, a koji su prethodili izraelskom ratu u Gazi.

Brazil

Aktuelni predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva je 2022. godine rekao da se neće kandidovati za četvrti mandat, ali je promijenio mišljenje i najavio kandidaturu u oktobru.

Bivši predsjednik Jair Bolsonaro, koji ima podršku Trumpa, započeo je služenje 27-godišnje zatvorske kazne zbog svoje uloge u puču nakon što je prije četiri godine izgubio od Lule.

Ali njegov sin, Tarcísio de Freitas, guverner najmnogoljudnije brazilske države, i Tarcísio de Freitas, guverner najmnogoljudnije brazilske države, vjerovatno će biti desničarski kandidati na izborima 4. oktobra, na kojima će se odlučivati ​​i o oba doma Nacionalnog kongresa i svakom guverneru i skupštini države.

„Ako Bolsonarosi pobijede na ovim izborima i podstaknu nesigurnost i kriminal, imaju dobre šanse“, rekao je Christopher Sabatini, viši istraživački saradnik za program Latinske Amerike, SAD-a i Sjeverne Amerike. „Najveća briga građana Latinske Amerike je nesigurnost i kriminal, a ljevica nije ponudila odgovor na to.“

Kolumbija

Aktuelni predsjednik Gustavo Petro, koji je razmijenio oštre kritike s Trumpom, ne može se kandidovati za reizbor, a izbori 31. maja bit će test hoće li se nastaviti pomak udesno u latinoameričkoj politici.

Kandidat Petrove Stranke historijskog pakta je senator Iván Cepeda, čiji će glavni protivnici vjerovatno biti centrista Sergio Fajardo i desničarski autsajder Abelardo de la Espriella. Ankete ukazuju na tijesnu utrku, s Cepedom i Fajardom izjednačenim. Ako nijedan kandidat ne dobije većinu, bit će održan drugi krug.

Sabatini je rekao da rat riječima između Petrosa i Trumpa jasno pokazuje da američki predsjednik očigledno pokušava utjecati na izbore. "Donald Trump je prijetio da će obustaviti sigurnosnu pomoć zbog Pedra, a Kolumbijci su jedno od najkonzervativnijih biračkih tijela, a ujedno su i jedno od najproameričkih", rekao je Sabatini.

Prema njegovim riječima, "to će biti važni izbori jer je ta zemlja glavni izvor kokaina, ne samo za SAD, već i za Evropu".

Globalni izbori 2026. godine

Evropa

Portugal, predsjednički izbori, 18. januar

Mađarska, parlamentarni izbori, 12. april

Armenija, parlamentarni izbori, 7. juni

Kipar, parlamentarni izbori, 24. maj

Švedska, opći izbori, 13. septembra

Slovenija, parlamentarni izbori, mart

Estonija, predsjednički izbori, 30. august

Danska, opći izbori

Rusija, parlamentarni izbori, 20. septembar

Bugarska, predsjednički izbori, novembar

Bosna i Hercegovina, opći izbori, 4. oktobar

Latinska Amerika

Brazil, predsjednički izbori, 4. oktobra

Kostarika, opći izbori, februar

Haiti, opći izbori, 30. august

Peru, predsjednički izbori, 12. aprila

Kolumbija, predsjednički izbori, 31. maj

AZIJA

Izraelski i Knesset izbori 27. oktobra

Bahrein, opći izbori

Bangladeš, opći izbori, 12. februar

Irak, predsjednički izbori

Laos, parlamentarni izbori

Libanon, opći izbori

Nepal, opći izbori, 5. marta

Tajland, opći izbori, 8. februar

Vijetnam, zakonodavni izbori, 15. marta

Afrika

Gambija, predsjednički izbori, 5. decembra

Alžir, parlamentarni izbori, do juna 2026.

Benin, parlamentarni izbori, januar

Kamerun, parlamentarni izbori

Zelenortski Otoci, parlamentarni i predsjednički

Džibuti, predsjednički, april

Etiopija, opći izbori, 1. juni

Libija, parlamentarni i predsjednički, april

Maroko, opći izbori, septembar

Republika Kongo, predsjednički, mart

Sao Tome i Principe, predsjednički i parlamentarni

Somaliland, parlamentarni

Južni Sudan, opći izbori, 22. decembra

Uganda, opći izbori, 12. januar

Zambija, opći izbori, 13. august

Okeanija

Opći izbori na Novom Zelandu

Fidži, opći izbori

Cookovi Otoci, opći izbori


Znate više o temi ili prijavi grešku Komentari